LONDON - Euro je u petak na međunarodnim deviznim tržištima nastavio uzlet prema dolaru, poskočivši za daljnjih jedan posto, na novu najvišu razinu u četiri mjeseca, nakon što je američka središnja banka Fed donijela odluku o ublažavanju monetarne politike, stvorivši veće pritiske na dolar. Euro je tako dosegnuo 1,31218 dolara, najvišu razinu od prve polovine svibnja, jer je pad prinosa na obveznice država perifernih članica potaknuo ulagače na veće kupovine jedinstvene valute. Ujedno je skočio na najvišu razinu u osam mjeseci prema franku, te se eurom trgovalo po 1,2178 franaka, a zabilježio je i najvišu razinu prema jenu u četiri mjeseca od 102,24 jena. Tečaj dolara strmoglavio se na 92,99 švicarskih centima, također najnižu razinu u posljednja četiri mjeseca. Prema jenu je dolar poskočio jedan posto, na 78,243 jena, najvišu razinu u danu. Od početka mjeseca euro je ojačao četiri posto prema dolaru, pri čemu su mu glavnu podršku pružili ECB-ov program kupovine obveznica i povoljna odluka njemačkog ustavnog suda glede novog kriznog fonda eurozone. Ojačao je čak više od osam posto od druge polovine srpnja kada je zabilježio najnižu razinu u dvije godine od 1,2042 dolara. Neki tržišni sudionici smatraju da bi euro mogao u skorije vrijeme dosegnuti i 1,35 dolara, s obzirom na kombinaciju Fedova popuštanja monetarne politike i ECB-ova programa kupovina obveznica.
MADRID - Španjolski javni dug dosegnuo je na kraju prve polovice 2012. novu rekordnu razinu, potpirivši zabrinutost da će zemlji trebati kompletan paket pomoći, službeni su podaci objavljeni u petak. Javni dug zemlje iznosio je na kraju lipnja 75,9 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP), što je blizu vladinog cilja za kraj godine od 79,8 posto, pokazali su podaci španjolske središnje banke. Španjolski javni dug niži je od prosjeka eurozone koji iznosi 88,2 posto, a oštro je porastao nakon propasti tržišta nekretnina temeljem pada poreznih prihoda i rasta socijalnih troškova kao što su naknade za nezaposlene. Prije krize u 2007. iznosio je 36,3 posto BDP-a a na kraju prošle godine 69,2 posto BDP-a. Na kraju lipnja ukupni dug sedamnaest španjolskih regija, na koje otpada polovica cjelokupne državne potrošnje, odgovarao je protuvrijednosti španjolskog 14,2 posto BDP-a, u odnosu na 12,8 posto koliko je iznosio u isto vrijeme prošle godine, objavila je središnja banka. Najvišu je razinu duga bilježila Katalonija, od 22 posto regionalnog BDP-a.
LJUBLJANA - Najveća slovenska banka, Nova Ljubljanska banka (NLB) u petak je dobila novog direktora - Janka Medju, kojega je nadzorni odbor prema očekivanjima imenovao na mjesto novog direktora. Medja, koji je bio dosadašnji član nadzornog odbora kojega će ubuduće voditi dosadašnji predsjednik poslovne udruge banaka France Arhar, izjavio je nakon izbora da želi vratiti ugled i povjerenje u banku koja zadnjih godina posluje s gubicima zbog loših kreditnih plasmana. Kao strateške izazove koji ga čekaju naveo je restrukturiranje banke radi čišćenja njenih bilanci, te poslovnu i kadrovsku reorganizaciju. Ministarstvo financija priopćilo je da je imenovanje novog direktora u NLB-u pozitivan signal za domaću i stranu financijsku javnost te da od nove uprave očekuje proaktivno djelovanje u aktivnostima vlade koja svoj udio u NLB-u namjerava smanjiti na 25 posto plus jednu dionicu. Država sada preko svojih tvrtki i fondova kontrolira 59,2 posto banke. Čišćenje bilanci NLB-a od loših kredita koji se procjenjuju na 2,1 milijarde eura bit će, prema planovima koje je iznio ministar financija Janez Šušteršič, izvedeno osnivanjem agencije na koju bi bila prenesena loša potraživanja banaka u državnom vlasništvu, a one bi umjesto tih potraživanja dobile državne obveznice. Šušteršič je najavio da će za to država izdvojiti najviše 4 milijarde eura jamstava.