PARIZ - Predsjednici Hrvatske i Francuske, Ivo Josipović i Francois Hollande, u utorak navečer su u muzeju Cluny u Parizu otvorili izložbu posvećenu hrvatskoj srednjovjekovnoj baštini u sklopu festivala "Croatie, la voici". "To je priča o hrvatskoj srednjovjekovnoj baštini ispričana kroz umjetnost u kamenu, kroz iluminirane rukopise i sakralnu baštinu", rekao je Hollande te zahvalio što je ta izložba povezala dva kulturna prostora. "To su vrhunska djela hrvatske srednjovjekovne umjetnosti i ponosni smo što na najbolji način pokazujemo svoje vrijednosti”, rekao je Josipović te još jednom zahvalio Francuskoj na podršci koju je pružalla Hrvatskoj na njezinom putu u EU. "Čast nam je biti gostom u prostoru koji pokazuje francusko nasljeđe", nastavio je hrvatski predsjednik, dodajući da će "kultura sve nadrasti". Otvorena izložba predstavlja remek-djela srednjovjekovne umjetnosti iz hrvatskih riznica. Na izložbi u Muzeju Cluny izloženo je, na prostoru od 150 kvadrata, četrdesetak radova hrvatske srednjovjekovne umjetnosti. Pedeset posto izložbe čine relikvijari, među kojima i relikvijar ruke svetog Vlaha iz Dubrovnika, relikvijar-bista svetog Silvestra pape iz Zadra, te relikvijar glave svetog Jakova iz Zadra. Ostatak izložbe čine iluminirani tekstovi, ratnička oprema, nakit (ženska anžuvinska kruna), oslikani rukopisi te sakralne knjige.
BEOGRAD - Predsjednik Srbije Tomislav Nikolić ocijenio je u utorak u intervjuu talijanskom listu "Corriere della Sera" da u Srebrenici nije bilo genocida i zločin nad Bošnjacima okarakterizirao kao pojedinačnu krivnju pripadnika srpskog naroda, a u Rimu od Europe zatražio da Srbiji ne postavlja nove uvjete za primanje u Europsku uniju. Nikolić je intervjuu uglednom talijanskom dnevniku uoči svog prvog službenog posjeta Rimu i razgovora s najvišim talijanskim dužnosnicima, podsjetio da se u Haagu trenutno vodi sudski proces protiv Radovana Karadžića i Ratka Mladića. "U Srebrenici se nije desio genocid. Riječ je o pojedinačnoj krivnji pripadnika srpskog naroda. Srpski parlament je osudio taj zločin, ali nije kazao da je riječ o genocidu. Nijedan Srbin ne priznaje genocid u Srebrenici, pa ni ja", objavili su srbijanski mediji Nikolićevu izjavu u "Corriere della Sera". U članku talijanskog dnevnika, naslovljenom s "Europa može tražiti bilo što, osim da se odreknemo Kosova", Nikolić je istaknuo kako "EU unija ne bi trebala pred Srbiju stavljati uvjet priznavanja neovisnosti Kosova". "Ako je nužno odricanje od Kosova, onda je prihvatljivije da zaboravimo Evropu", rekao je Nikolić i istaknuo kako je u dosadašnjim pregovorima s Prištinom Srbija postigla niz dogovora pod pritiskom.
BRUXELLES - Srbija će zbog problematičnih odnosa s Kosovom morati dulje čekati na pregovore o članstvu s Europskom unijom, ocijenili su u utorak diplomati u Bruxellesu. U svom godišnjem izvješću o zemljama kandidatima za EU, koje se očekuje u srijedu, Europska komisija će najvjerojatnije poručiti da ta bivša jugoslavenska republika nije dovoljno učinila na poboljšanju odnosa sa svojom bivšom pokrajinom od kada je u ožujku dobila status zemlje kandidatkinje. Srbija je učinila puno kako bi se riješila reputacije izopćenika na Balkanu, s obzirom na njezinu središnju ulogu u krvavim ratovima koji su uslijedili nakon raspada Jugoslavije. Preobrazila je gospodarstvo i institucije, uhitila sve ratne zločince, ali je napetosti s Kosovom, nakon odcjepljenja od Beograda 2008., sputavaju na putu prema EU, ističe Reuters. Kosovo je priznalo više od 90 zemalja, uključujući SAD i 22 zemlje EU-a. Beograd, koji je pod snažnim pritiskom Bruxellesa da poboljša svoju suradnju s Prištinom na područjima poput trgovine, državnih institucija i sigurnosti, tvrdi da to nikada neće učiniti. "Srbija neće dobiti preporuku glede pristupnih pregovora, to još nije na stolu", kazao je europski diplomat koji je želio ostati anoniman. Napredak Makedonije na putu prema EU je zapeo zbog spora s Grčkom oko imena, Crna Gora je tek otvorila pristupne pregovore, a BiH i Albanija su još udaljenije od EU perspektive.
JERUZALEM - Izraelski premijer Benjamin Netanyahu u utorak navečer je najavio održavanje prijevremenih parlamentarnih izbora u najskorije vrijeme, tj. u siječnju ili veljači 2013., dok u zemlji traju regionalne napetosti i neslaganja s američkim saveznikom. "Odlučio sam za dobro Izraela da treba izaći pred birače što je prije moguće", rekao je Netanyahu u televizijskom obraćanju. Objasnio je da je to odlučio nakon savjetovanja sa šefovima različitih stranaka vladajuće koalicije desnog centra, te ustvrdio kako nije moguće donijeti odgovoran proračun za 2013. prije kraja godine. "Tražim od naroda novi mandat za vođenje Izraela", rekao je Netanyahu. Plan proračuna 2013. koji je pripremio ministar financija Youval Steinitz, predviđa stroge mjere štednje koje nemaju nikakvih izgleda da budu usvojene u parlamentu prije izbora koji su se trebali održati za godinu dana. Prema posljednjim anketama, Netanyahu ima dobre izglede za ostanak na vlasti.
LONDON - Škotska će 2014. glasovati o neovisnosti što bi moglo rezultirati razbijanjem Britanije, rekao je u utorak britanski ministar. Objava je okončala mjesece pat pozicije između westminsterske vlade u Londonu i škotske uprave u Edinburghu. "Dogodit će se to da će Westminster prenijeti ovlasti na Škotski parlament da održi referendum s jednim pitanjem o tome treba li Škotska biti u ili izvan Ujedinjenog Kraljevstva", rekao je ministar Škotskog ureda David Mundell Sky Newsu. "Predviđamo da će to dogoditi na jesen 2014.", dodao je. Mandellove riječi ukazuju da su obje strane prihvatile kompromis oko vremena i formata referenduma. Britanski premijer David Cameron, koji želi održati Britaniju netaknutom, podržava održavanje glasovanja što je prije moguće o tome treba li okončati 300-godišnju uniju Škotske s Engleskom s jednostavnim "da" ili "ne" pitanjem. Alex Salmond, čelnik škotske nacionalističlke vlade, tražio je da se u referendum uključi i treća mogućnost, a to je prepuštanje dodatnih ovlasti Škotskom parlamentu. Predlagao je da se glasovanje odgodi do 2014., 700-te obljetnice bitke kod Bannockburna, čuvene pobjede Škota nad Englezima, dajući tako kampanji za neovisnot više vremena da uvjeri birače da podrže razdvajanje. Ankete pokazuju da između 30 i 40 posto Škota trenutno podupiru neovisnost.
GORKI, Rusija - Rusija je u utorak objavila kako je potpisala sporazume o prodaji oružja u vrijednosti od 4,2 milijarde dolara Iraku, čime je postala drugi po veličini opskrbljivač oružjem ove srednjoistočne zemlje nakon Sjedinjenih Država. Sporazumi koji su objavljeni u dokumentu ruske vlade na sastanku između premijera Dmitrija Medvedeva i iračkog premijera Nurija al-Malikija, daju Rusiji veliki poticaj u vrijeme kada je prodaja njezina oružja Libija i Siriji neizvjesna. Irak je bio skoro potpuno izvan dosega za rusku industriju oružja nakon invazije predvođene SAD-om 2003. koja je zbacila Saddama Husseina, jednog od najvećih kupaca ruskog oružja. Predsjednik Vladimir Putin se glasno protivio invaziji a Moskva je uz muke uspjela povratiti dio tržišta energije, prodaje oružja i infrastrukturnih projekata u Iraka.
LONDON - Osam tužbi podneseno je protiv bivšeg BBC-jeva voditelja Jimmyja Savilea, optuženog za seksualno zlostavljanje adolescentica tijekom četiri desetljeća, objavio je Scotland Yard u utorak. Ta afera koje je izbila nakon prošlotjednog objavljivanja dokumentarca na privatnom kanalu ITV koji je uništio sliku o jednoj od najslavnijih figura britanske televizije tijekom 1970-ih i 1980-ih, jako je kompromitirajuća za BBC koji se ispričao i obećao internu istragu. Sam britanski premijer David Cameron je tu aferu nazvao jako zabrinjavajućom i tražio je da objašnjenja od policije i BBC-a o onome što se zbivalo i kako je bilo moguće da se dogodi. Policija je u utorak zabilježila osam tužbi protiv Savilea, dvije za silovanje i šest za seksualne napade. Radi se o uglavnom mladim djevojkama između 13 i 16 godina, rekao je jedan dužnosnik Scotland Yarda na konferenciji za novinare. On je precizirao da se radi o razdoblju od četiri desetljeća i da se prva tužba odnosi na 1959. Dodao je da smatraju da ima između 20 i 25 žrtava.
NEW YORK - Glavni tajnik Ujedinjenih naroda Ban Ki-moon imenovao je bivšeg talijanskog premijera Romana Prodija specijalnim izaslanikom za Sahel, rekao je u utorak UN-ov glasnogovornik Martin Nesirky. Prodi će biti zadužen za koordinaciju nastojanja UN-a da završi i primijeni regionalnu strategiju za Sahel, regiju suočenu s golemim humanitarnim i sigurnosnim problemima. On će konzultirati zemlje regije i regionalne organizacije, objasnio je Nesirsky. Prodijev će zadatak biti potaknuti, podržati i koordinirati međunarodnu pomoć zemljama Sahela u rješavanju te složene krize, u prvo vrijeme uključujući i Mali čiji sjever zemlje kontroliraju islamistički ekstremisti.