LUXEMBOURG/ZAGREB - Mjesečni rast proizvođačkih cijena industrijskih proizvoda u eurozoni osjetno je ubrzao u kolovozu, na 0,9 posto, s 0,3 posto koliko je iznosio u srpnju, pokazuju u utorak objavljeni podaci europskog statističkog ureda. Ubrzao je i rast proizvođačkih cijena industrijskih proizvoda u Europskoj uniji, na jedan posto, s 0,3 posto koliko su iznosile u srpnju, izvijestio je Eurostat. Najviše su na mjesečnoj razini porasle cijene u energetskom sektoru, za 2,4 posto u eurozoni odnosno za 3,2 posto u EU. Na godišnjoj razini cijene su u eurozoni i u EU uvećane za 2,7 posto. Ponovo je najveći rast zabilježen u energetskom sektoru, za 7,9 odnosno 7,2 posto, pokazuju podaci Eurostata. Među zemljama čijim podacima raspolaže statistički ured najveći je rast proizvođačkih cijena industrijskih proizvoda na mjesečnoj razini zabilježen u Danskoj, za 2,9 posto, i u Velikoj Britaniji, za 1,8 posto. Najslabiji rast bilježila je Slovenija, za 0,1 posto, i Latvija, za 0,3 posto. Cijene su ostale nepromijenjene u Belgiji, Mađarskoj i na Malti.
ATENA - Grčka će i iduće godine zabilježiti pad gospodarskih aktivnosti, šestu godinu zaredom, uz očekivani pad BDP-a od 3,8 posto i proračunski manjak od 4,2 posto BDP-a, predvidjelo je ministarstvo financija u nacrtu proračuna za 2013. "Vlada namjerava izvući zemlju iz močvare što je prije moguće i ostati u eurozoni“, kazao je zamjenik ministra financija Hristos Stajkuras u priopćenju. Ministarstvo za iduću godinu najavljuje mjere rezanja potrošnje i ušteda u iznosu 7,8 milijardi eura kako bi srezala manjak s ovogodišnjih 6,6 posto BDP-a. Mjere su dio novog, 13,5 milijardi eura vrijednog programa štednje o kojem vlada pregovara s međunarodnim kreditorima, Europskom unijom, Međunarodnim monetarnim fondom i Europskom središnjom bankom. Program bi se trebao provoditi do 2014., ali grčke vlasti pokušavaju nagovoriti kreditore da pomaknu rok na 2016. Prethodne vlade uspjele su smanjiti manjak s 15,6 posto BDP-a u 2009. na 9,0 posto u 2011. Unatoč nastojanjima da se dug smanji otpisom dijela potraživanja privatnih kreditora, on će porasti s ovogodišnjih 169,5 posto BDP-a na 179,3 posto u 2013.
MADRID - Nezaposlenost u Španjolskoj ponovo je porasla u rujnu budući da recesija i dužnička kriza u eurozoni i dalje otežavaju otvaranje novih radnih mjesta, pokazali su u utorak najnoviji podaci ministarstva rada. Broj registriranih nezaposlenih osoba porastao je u rujnu za 79.645 ili 1,72 posto u odnosu na prethodni mjesec, pa je na kraju kolovoza bez posla bilo ukupno 4,7 milijuna građana. U rujnu nezaposlenost obično raste s obzirom na kraj ljetne turističke sezone. Tempo rasta broja nezaposlenih bio je ipak nešto slabiji nego u prošlogodišnjem rujnu, kada je uvećan za 95.817. Španjolska ima najvišu stopu nezaposlenosti u eurozoni, blizu 25 posto. Premijer mariano Rajoy sastat će se danas sa čelnicima 17 španjolskih regija kako bi razgovarali o ekonomskoj krizi i najnovijim mjerama štednje. Spekulira se i o tome da bi vlada uskoro mogla zatražiti puni paket pomoći iz europskih kriznih fondova. Čelnici eurozone već su odobrili do 100 milijardi eura pomoći za posrnule banke.
BERLIN - Njemačko gospodarstvo ove će godine porasti po stopi od 0,9 posto a iduće po stopi od 1,6 posto, objavio je u utorak njemački institut DIW, smanjivši ranije procjene zbog slabijih izgleda za globalno gospodarstvo i zbog dužničke krize u eurozoni. Njemački institut za ekonomska istraživanja (DIW), koji je u srpanjskim projekcijama prognozirao za 2012. i 2013. stope rasta od 1,0 odnosno 1,9 posto, kao najveću prijetnju njemačkom gospodarstvu i dalje navodi krizu eura. "Nepovoljne okolnosti zasad ostaju i dalje prisutne, proizvodnja i narudžbe slabe a i situacija na tržištu rada nešto je sumornija", tumači glavni ekonomist toga instituta Ferdinand Fichtner. "Najveći rizik za izvozno orijentirano njemačko gospodarstvo i dalje je kriza eura, čija eskalacija je manje vjerojatna s obzirom na intervenciju Europske središnje banke (ECB), no nije u potpunosti isključena", dodao je. Njemačko gospodarstvo brzo se oporavilo od financijske krize u 2008. i 2009. godini i dosada je uspješno odolijevalo trogodišnjoj krizi u eurozoni. No, njegov rast je usporio na 0,3 posto u drugom tromjesečju nakon 0,5 posto u prva tri ovogodišnja mjeseca, uz pojačane znakove slabosti zadnjih mjeseci.
FRANKFURT/RIM - Prodaja novih automobila u Njemačkoj pala je u rujnu 11 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine, pokazuju preliminarni podaci udruge njemačkih uvoznika VDIK, podudarivši se s priopćenjem talijanskog Fiata o urušavanju talijanskog tržišta u rujnu. Prilagođeni za kalendarske čimbenike, odnosno dva neradna dana više u ovogodišnjem rujnu, podaci pokazuju osjetno blaži pad prodaje, za samo dva posto, ističu u VDIK-u. U devetomjesečnom razdoblju zaključno s krajem rujna prodaja novih automobila bila je 1,8 posto manja, uz prodanih 2,36 milijuna vozila, objavio je VDIK. Njihovo se izvješće podudarilo s priopćenjem talijanskog proizvođača automobila Fiata o urušavanju talijanskog tržišta automobila u rujnu. Prodaja se smanjila za pak 25,74 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine, prenosi talijanska novinska agencija ANSA priopćenje talijanskog proizvođača. "To je najgori rezultat za rujan od 1984. godine kada je registrirano 107.000 novih automobila", stoji u Fiatovu priopćenju.
LJUBLJANA - Europski povjerenik za proračun Janusz Lawandowsky izjavio je tijekom posjeta Sloveniji da su od širenja EU profitirale i razvijene europske države jer je povećano zajedničko tržište, makar sada neke među njima zbog krize traže smanjivanje proračunskih sredstava za manje razvijene. "Investiranje u manje razvijene dijelove Europe predstavlja win-win situaciju u kojoj svatko ponešto dobija. Austrija je, primjerice, mnogo dobila širenjem EU na istok, a njemačke i skandinavske tvrtke ostvaruju profite na temelju kohezijskih projekata u tzv. novim članicama EU", rekao je Lewandowsky u razgovoru za ljubljansko "Delo" od utorka. O skorašnjem usvajanju europskog zajedničkog proračuna za srednjeročno razdoblje on je u ponedjeljak u Ljubljani razgovarao s visokim predstavnicima slovenske vlade. Braneći kao izbalansiran prijedlog da zajednički europski proračun za srednjeročno razdoblje 20014-2020 ostane na 1033 milijarde eura, što znači da se ne bi povećavao u odnosu na prethodno razdoblje nego samo korigirao za postotak zabilježene inflacije, Lewandowsky je rekao da on još uvijek osigurava provedbu kohezijske politike, gospodarski rast te investicijska sredstva u brojnim državama EU-a koje europskim sredstvima financiraju javne investicije.
PARIZ - Francuski inženjerski div Alstom, više od desetljeća prisutan i u Hrvatskoj, izvijestio je da je uspješno namaknuo 350 milijuna eura za potrebe financiranja ulaganja u vodećeg ruskog proizvođača opreme za željeznice i budućih akvizicija. Nakon što je početna ponuda 300 milijuna eura u dionicama, namijenjena ograničenom krugu ulagača, privukla neočekivano veliki interes, Alstom je odlučio vrijednost ponude uvećati na 350 milijuna eura (451,68 milijuna dolara), stoji u priopćenju kompanije od ponedjeljka. Glavninu prikupljenog iznosa Alstom namjerava uložiti u financiranje ostatka iznosa do ukupno 350 milijuna dolara povezanih s kupnjom 25 posto udjela u Transmashholdingu, najvećem ruskom proizvođaču lokomotiva i opreme za željeznicu. Prvu tranšu u iznosu 75 milijuna dolara za navedeni udio Alstom je platio u svibnju 2011. Preostali iznos, koji treba uplatiti u ovome mjesecu, temelji se na rezultatima poslovanja ruske tvrtke u razdoblju od 2008. do 2011. koji su pokazali snažan rast poslovanja, uz prihode u visini 3,6 milijardi dolara u 2011.
SAN PAULO - Brazilski niskobudžetni prijevoznik Gol naručio je 60 zrakoplova Boeing 737 Max, priopćio je američki proizvođač zrakoplova. Vrijednost narudžbe najviša je u povijesti južnoameričkih zrakoplovnih kompanija i prema kataloškim cijenama iznosi šest milijardi dolara, izvijestili su u ponedjeljak iz Boeinga. "Odluka o narudžbi Boeingovih zrakoplova 737 Max u skladu je s našom namjerom da gradimo modernu i sigurnu flotu koja će nam omogućiti da dugoročno sačuvamo prednost u odnosu na konkurenciju. Stopa isplativosti novih zrakoplova bit će među najboljima na tržištu zahvaljujući jedinstvenoj ekonomičnosti, pa je u potpunosti u skladu s našim niskobudžetnim modelom poslovanja", izjavio je Golov izvršni direktor Paulo Kakinoff.
DUBAI - Iranski rial pao je u utorak najmanje devet posto u odnosu na američki dolar, potvrdio je trgovac valutama u Teheranu, pojasnivši da se dolar na burzi trgovao za 37.500 riala, dok se dan ranije trgovalo za 34.200 riala. Neki drugi trgovci valutama u Teheranu tvrde da je rial još više pao, na 38.000 ili 40.000. Rial je izgubio oko trećine svoje vrijednosti od prošlog ponedjeljka. Iransko gospodarstvo trpi veliku štetu zbog gospodarskih sankcija Zapada. Sankcije su srezale izvoz nafte, a Iran je uglavnom isključen iz globalnog bankarskog sustava. Iranci su na to odgovorili mijenjanjem svoje ušteđevine u stabilne valute, što je još više pridonijelo padu vrijednosti riala.
LONDON - Cijena sirove nafte balansirala je u utorak na međunarodnim tržištima između slabijih izgleda za potražnju i sporog gospodarskog rasta s jedne i rizika mogućih prekida opskrbe s druge strane. Cijena barela sirove nafte ostala je na londonskom tržištu gotovo nepromijenjenom, na 112,14 dolara. Na američkom tržištu barelom se trgovalo po 20 centi višoj cijeni, od 92,68 dolara. Svjetska gospodarska aktivnost usporena je u ovoj godini, ograničavajući rast potražnje za energentima u Aziji, Europi i Sjedinjenim Državama. Ulagače istodobno brine da bi neočekivani prekid opskrbe s Bliskog istoka ili iz drugih važnih proizvođača mogao potaknuti rast cijena. Industrijski pogoni u eurozoni upravo su zaključili najgore tromjesečje u tri godine a posustaje i gospodarski rast u Kini. Američka je pak industrijska proizvodnja u rujnu neočekivano porasla, prvi puta od svibnja. Predsjednik američke središnje banke Ben Bernanke uvjeren je da američko gospodarstvo neće ponovo kliznuti u recesiju, iako su podaci pokazali vrlo spor rast najvećeg svjetskog potrošača energije.
LONDON/FRANKFURT/PARIZ - Europske dionice porasle su u utorak, predvođene perifernim tržištima koja su crpila potporu iz očekivanja da bi Španjolska uskoro mogla zatražiti paket pomoći. Londonski FTSE porastao je 0,3 posto, na 5.835 bodova, frankfurtski DAX za 0,5 posto, na 7.365 bodova, dok je pariški CAC bio u plusu 0,2 posto i iznosio 3.442 boda.
Izvori iz eurozone kazali su u ponedjeljak za Reuters da je Španjolska spremna zatražiti pomoć već sljedećeg vikenda, no njemački dužnosnici kazali su da bi Madrid trebao pričekati. U takvom je okruženju španjolski burzovni indeks IBEX ojačao 1,4 posto, a među dobitnicima izdvajale su se Telefonica i Endesa, sa skokom dionica za 1,9 posto odnosno 2,3 posto. Prinosi na 10-godišnje španjolske državne obveznice kliznuli su na 5,78 posto. "Da bi se aktualni skok dionica, započet u srpnju, nastavio, trebamo poboljšanu predvidivost u vezi Španjolske, a paket pomoći donio bi upravo to", kazao je trgovac iz Pariza.
NEW YORK - U ponedjeljak su na Wall Streetu cijene dionica porasle, nakon iznenađujućeg rasta industrijske aktivnosti u SAD-u, no trgovalo se oprezno jer se ulagači plaše korekcije cijena nakon snažnog rasta u proteklom tromjesečju. Dow Jones ojačao je 0,58 posto, na 13.515 bodova, a S&P 500 indeks 0,27 posto, na 1.444 boda. Nasdaq indeks oslabio je, pak, 0,09 posto, na 3.113 bodova. Na početku jučerašnjeg trgovanja Dow Jones i S&P 500 indeks skočili su do 1 posto, nakon podatka da je u rujnu industrijska aktivnost u SAD-u porasla po prvi puta od svibnja. ISM indeks Instituta za menadžere nabave porastao je sa 49,6 na 51,5 bodova, dok su analitičari očekivali da će se zadržati ispod 50 bodova, što bi značilo da industrijska aktivnost i dalje slabi.
TOKYO - Na azijskim su burzama cijene dionica jutros blago porasle jer je ulagače ohrabrio neočekivani rast industrijske aktivnosti u SAD-u, dok se tečaj eura vratio iznad razine od 1,29 dolara, zahvaljujući nadi da će Španjolska uskoro zatražiti međunarodnu pomoć. Na Tokijskoj je burzi Nikkei indeks u 7,30 sati bio u plusu 0,2 posto, dok su cijene dionica u Južnoj Koreji, Singapuru i Australiji porasle između 0,2 i 0,9 posto. U Šangaju i Hong Kongu danas se zbog blagdana ne radi. MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je u 7,30 sati na dobitku 0,3 posto. Dobro raspoloženje na azijskim tržištima zahvaljuje se jučerašnjem rastu cijena dionica na Wall Streetu, nakon što je objavljeno da je industrijska aktivnost u SAD-u u rujnu neočekivano porasla po prvi puta od svibnja. No, ulagači nisu spremni znatnije mijenjati pozicije jer aktivnosti u ostalim najvećim svjetskim gospodarstvima slabe.