FRANKFURT/ZAGREB - Predsjednik Europske središnje banke (ECB) Mario Draghi danas je najavio željno iščekivan novi program kupnje državnih obveznica, predstavivši ga kao mehanizam koji bi trebao ograničiti posljedice dužničke krize u eurozoni. Na redovnoj konferenciji za novinare Draghi je predstavio program "izravnih monetarnih transakcija" koje će se fokusirati na sekundarno tržište državnih obveznica. Cilj je programa sniziti troškove zaduživanja Italije i Španjolske koji su proteklih mjeseci rasli, izazivajući strah od širenja dužničke krize. Kupovine obveznica bit će povezane s programima makrogospodarskih prilagodbi, odnosno preventivnim kreditnim linijama (s postroženim uvjetima) koje će zadužene zemlje sklapati s europskim kriznim fondovima, Europskim fondom za financijsku stabilnost (EFSF) i njegovim nasljednikom Europskim stabilizacijskim mehanizmom (ESM). Uvjet je da ti programi uključuju mogućnost EFSF-ove odnosno ESM-ove kupovine obveznica na primarnom tržištu, kazao je Draghi. Ti će programi propisivati stroge uvjete za zemlje koje zatraže pomoć. Oni koje već provode programe makrogospodarske prilagodbe (poput Portugala, Grčke i Irske) moći će računati na ECB-ovu kupovinu obveznica nakon što ponovo izađu na tržišta kapitala. Čelnik ECB-a pojasnio je također da će kupovine biti neograničene i da će "likvidnost kreirana tim transakcijama biti u potpunosti sterilizirana". ECB će se koncentrirati na kupovine obveznica s rokom dospijeća od jedne do tri godine.
FRANKFURT/ZAGREB - Europska središnja banka (ECB) u četvrtak je objavila i nove prognoze za gospodarstvo eurozone i sada očekuje veći pad od prvotno procijenjenog, u rasponu od 0,2 do 0,6 posto. U prijašnjih prognozama, objavljenima u lipnju, raspon se kretao od negativnih 0,5 posto do pozitivnih 0,3 posto. Za 2013. godinu sada očekuju raspon od minus 0,4 do plus 1,4 posto. U prijašnjim prognozama predviđali su raspon od nulte stope rasta do dva posto. "Očekujemo da će se eurozona vrlo postupno oporavljati", zaključio je predsjednik ECB-a Mario Draghi. Povišene su pak prognoze stope inflacije, pa bi se po najnovijim procjenama inflacija u ovoj godini mogla kretati u rasponu od 2,4 do 2,6 posto. Prvotno očekivani raspon iznosio je od 2,3 do 2,5 posto. U 2013. očekuju inflaciju od 1,3 do 2,5 posto, nasuprot ranije očekivanih jedan do 2,2 posto.
WASHINGTON - Broj siromašnih Amerikanaca koji oskudijevaju u hrani povećao se prošle godine za 800.000 u odnosu na 2010. i dosegao brojku od gotovo 17 milijuna, objavila je američka vlada. Ministarstvo poljoprivrede u izvješću navodi da je oko 5,5 posto Amerikanaca patilo prošle godine od "vrlo niske prehrambene sigurnosti", što znači da su morali preskakati obroke ili nisu jeli cijeli dan jer nisu imali novca za hranu. To je porast od 800.000 u odnosu na 2010., stoji u izvješću. Izvješće je predstavljeno dan nakon što je vlada objavila da se rekordnih 46,7 milijuna Amerikanaca u lipnju prijavilo za bonove za hranu, što je 173.000 više nego u svibnju. Visoka nezaposlenost i nizak rast od recesije 2008/2009 povećao je na rekordnu razinu potražnju za bonovima za hranu, što je glavni američki program borbe protiv gladi.
LONDON/NEW YORK - Tečaj eura prema dolaru u četvrtak se našao pod pritiskom na međunarodnim deviznim tržištima jer su ulagači razočarani što predsjednik Europske središnje banke (ECB) nije iznio dovoljno pojedinosti u vezi plana kojim će pokušati izbaviti eurozonu iz dugotrajne krize. Eurom se u tim okolnostima trgovalo po 1,2581 dolara, što znači da je na manjem gubitku, od 0,1 posto, u odnosu na zatvaranje dan ranije. Zadržao se tako nedaleko najniže razine u danu od 1,2571 dolara. Dolar je pak ojačao 0,6 posto prema jenu te se njime trgovalo po 78,90 jena. Kratki poticaj euru pružila je Draghijeva izjava da neće biti limitiran iznosi do kojih će ECB moći kupovati obveznice, dok mu je pritiske stvorila vijest o sniženim prognozama ECB-a za gospodarstvo eurozone. Vijest o novom programu kupnje obveznica posrnulih članica eurozone pozitivno je stoga odjeknula na tržištima obveznica, oštro srušivši prinose na španjolske i talijanske obveznice. Tako su prinosi na 10-španjolske obveznice pali na 6,05 posto, a na odgovarajuće talijanske obveznice, na 5,35 posto.