ZAGREB - Zlatko Komadina podnio je ostavku na dužnost ministra pomorstva, prometa i infrastrukture, a tu je odluku donio na preporuku liječnika zbog narušenog zdravstvenog stanja i o tome izvijestio hrvatskog premijera Zorana Milanovića, priopćeno je danas iz Vlade. Do izbora novog ministra, ministarstvo će voditi zamjenik Zdenko Antešić, stoji u priopćenju. Predsjednik Vlade Zoran Milanović potvrdio je da je ministar Komadija podnio ostavku zbog narušenog zdravlja, najavivši da će na prvoj sljedećoj saborskoj sjednici za novog ministra predložiti Sinišu Hajdaša Dončića, sadašnjeg župana Krapinsko-zagorske županije. Odgovarajući na novinarski upit Milanović je rekao kako je Zlatka Komadinu imenovao na dužnost ministra pomorstva zbog njegovog iskustva i kompentencije za to područje te naglasio kako nije bilo nikakvih nesuglasica s Komadinom. Zdravlje je naprosto jedini razlog zbog kojeg je dao ostavku i nema drugog razloga, ni Žuta Lokva ni bilo što drugo, rekao je premijer.
SPLIT - Oko 200 radnika Jadrankamena iz Pučišća na otoku Braču danas je ponovno trajektima stiglo u splitsku gradsku luku odakle su došli pred zgradu uprave tog poduzeća u Splitu gdje prosvjeduju zbog teškog stanja u toj tvrtki u stečaju. Predsjednik Nezavisnog sindikata Jadrankamena Tonči Drpić od stečajnog upravitelja te tvrtke Ive Bučana zatražio je da radnicima vrati ključeve službenih vozila poduzeća koje bi oni premjestili u Pučišća, ali nakon što je to Bučan odbio Drpić je izvijestio da će protiv njega podnijeti kaznenu prijavu. Drpić smatra da tvrtki nije potreban stečaj. Tvrdi da je većinski vlasnik Jadrankamena Bruno Orešar "uz pomoć države i bivše vlasti opljačkao Jadrankamen". Trgovački sud u Splitu 29. ožujka otvorio je stečaj nad Jadrankamenom. Prijedlog za otvaranje stečaja početkom ožujka podnio je predsjednik uprave u ostavci Vedran Vilović. Po podacima iz rješenja o pokretanju stečaja, na dan 8. ožujka dospjele obveze Jadrankamena prema radnicima za plaće od studenog prošle do veljače ove godine iznosile su 3,4 milijuna kuna, prema dobavljačima 20,1 milijun kuna, prema državnom poračunu za poreze i doprinose 33,5 milijuna kuna, a prema bankama 66,2 milijuna kuna.
ZAGREB - U veljači je u Hrvatskoj promet u trgovini na malo realno porastao 1,1 posto na godišnjoj razini, a nešto manji rast od očekivanja posljedica je pada prodaje naftnih derivata zbog snažnog rasta njihovih cijena. Državni zavod za statistiku objavio je danas prvu procjenu prema kojoj je promet od trgovine na malo, što su ga ostvarili svi poslovni subjekti koji se bave tom djelatnošću bez obzira na svoju pretežnu djelatnost, u veljači nominalno porastao za 3 posto, dok je realno ojačao 1,1 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine. To je slabiji podatak nego što su predviđali analitičari, koji su očekivali da će najave povećanja PDV-a s 23 na 25 posto od početka ožujka navesti građane na pojačanu kupnju prije povećanja poreza. "U veljači je, očekivano, potrošnja porasla zbog najave povećanja PDV-a i ukidanja olakšica pri kupnji automobila. No, slabiji nego što se očekivalo rast potrošnje možda je posljedica rasta cijena naftnih derivata, zbog čega je pala prodaja goriva“, kaže Hrvoje Stojić, voditelj odjela Ekonomskih istraživanja Hypo Alpe Adria banke.
OSIJEK - Predsjednik Hrvatske udruge sindikata (HUS) Ozren Matijašević izjavio je danas u Osijeku kako Vlada nakon prvih 100 dana mandata ne zaslužuje prolaznu ocjenu, jer su parametri poput pada životnog standarda i broja radnih mjesta te smanjivanja industrijske proizvodnje puno gori nego u prvih 100 dana bivše premijerke Jadranke Kosor. Na konferenciji za novinare Matijašević je kazao kako vanjsko-trgovinski deficit u prvih 100 dana Vlade iznosi 7,6 milijardi kuna, što znači da se negativni trendovi trogodišnje krize nastavljaju, kao i uvoz poljoprivredno-prehrambenih proizvoda sumnjive kvalitete. Smeta nas erozija gospodarstva i gubitak radnih mjesta u realnom sektoru. Građevinarstvo nastavlja propadati, javna uprava ima 26 tisuća više zaposlenih nego građevinski sektor, a izlazak iz krize očituje se prvenstveno u stanju građevinskog sektora, jer se oni nalaze na početku realizacije investicija, kazao je Matijašević. Predsjednik HUS-a smatra kako se većina ministara ponaša kao da je još uvijek predizborno vrijeme te "svuda po Hrvatskoj siju samo obećanja".
ZAGREB - Uprava Hrvatske banke za obnovu i razvitak (HBOR) početkom travnja donijela je odluku da se po kreditnim programima, koji su se do sada provodili samo uz dvosmjernu valutnu klauzulu vezanu uz euro, uvodi mogućnost kreditiranja i u kunama bez valutne klauzule, izvijestili su danas iz HBOR-a. Ova odluka primjenjuje se na kredite odobrene u razdoblju od 1. travnja do 31. prosinca ove godine, vrijedi za vrijeme trajanja ugovorenog kredita, a odnosi se na sve programe izuzev programa ili dijela programa kreditiranja koji se provode uz kamatnu stopu vezanu za EURIBOR, navode iz HBOR-a. Nova odluka Uprave HBOR-a, kako se navodi, potvrda je kontinuiranog nastojanja Banke da što je više moguće olakša hrvatskim gospodarstvenicima pristup financijskim sredstvima te tako utječe na poboljšanje njihove konkurentnosti.
ZAGREB - Nezavisni hrvatski sindikati (NHS) uputili su danas pismo premijeru Zoranu Milanoviću u kojem ga ponovno pitaju kakve je reforme tržišta rada i Zakona o radu hrvatska Vlada obećala ili najavila međunarodnim bonitetnim agencijama. Povod za ponovni upit Milanoviću, od kojega je NHS odgovor na isto pitanje tražio 7. ožujka nakon izvješća agencije Fitch, jest izvješće bonitetne agencije Standard &Poor's koja je zadržala Hrvatskoj dosadašnju ocjenu kreditnog rejtinga uz Vladina obećanja da će započeti značajne reforme tržišta rada. Bez obzira na svu težinu koju su te agencije dobile vezano uz davanje ocjena kreditnog rejtinga zemalja, one u suštini promiču interese krupnog kapitala pa ih često "žuljaju" tržište rada, radno zakonodavstvo, kolektivni ugovori i prava radnika, ističe NHS, napominjući da ulogu tih agencija sve više preispituju i zemlje Europske unije. U posljednje vrijeme u Hrvatskoj eskalira hajka na radnička prava i sindikate, od neovisnih gospodarskih analitičara pa do prvog potpredsjednika Vlade, tvrdi NHS.
ZAGREB - Hrvatsko-njemačka konferencija "Obnovljivi izvori energije - nove tehnologije - izazovi 21. stoljeća" održat će se u Splitu od 21. do 23. svibnja uz sudjelovanje oko 400 predstavnika hrvatske i njemačke politike, gospodarstva i znanosti, najavljeno je na današnjoj konferenciji za novinare. Konferenciju organiziraju Njemačko veleposlanstvo i Splitsko-dalmatinska županija. S ulaskom u EU uvjeti za investicije u Hrvatskoj će se znatno poboljšati, a Hrvatska ima sve osnovne elemente za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora kao što su voda, vjetar, sunce i biomasa, istaknuo je njemački veleposlanik Bernd Fischer. Splitsko-dalmatinski župan Ante Sanader naglasio je da su spremni svakom investitoru izdati građevinsku dozvolu u roku 45 dana, dodavši kako je Županija pripremila 20 lokacija za izgradnju solarnih kompleksa i 30 lokacija za vjetroparkove.
ZAGREB - Proizvođač električnih vodova i kabela tvrtka Eurocable Group potpisala je sa švicarskom tvrtkom Glencore ugovor vrijedan 100 milijuna američkih dolara prema kojem će Glencore isporučiti tvrtki Eurocable Group 13 tisuća tona bakrenih katoda, izvijestili su iz Eurocablea. Eurocable Group kupuje bakrene katode i prerađuje ih u bakrenu žicu, koju potom kao osnovnu sirovinu koristi u proizvodnji kabela. Suradnja s Glencoreom temeljena je na postojećim poslovima Eurocable Grupe, među kojima je i suradnja s velikim austrijskim i njemačkim distributerima kabela s kojima su ugovori vrijedni 70 milijuna eura potpisani početkom godine. Tvrtka je na taj način osigurala sirovinu za vlastitu proizvodnju, smanjujući troškove poslovanja te povećavajući kontrolu kvalitete i vremena isporuke. Ukupno je riječ o aktivnostima kojima Eurocable Grupa nastavlja trend stabilnog poslovanja te posluje prema cilju od oko milijardu kuna prihoda u 2012.
ZAGREB - Dubrovačka brodarska tvrtka Atlantska plovidba je putem Zagrebačke burze izvijestila da je danas u Južnoj Koreji u brodogradilištu STX preuzela brod novogradnju koji će ploviti pod imenom "AP Astarea". Riječ je o prvoj, od ukupno tri ugovorene novogradnje, koje će Atlantska plovidba preuzeti od tog južnokorejskog brodogradilišta tijekom ove godine. Ugovoreni brodovi su tzv. brodovi "blizanci" i svi su supramax brodovi od 57.300 tona nosivosti, ukupne duljine 190 metara, širine 32,26 metara i visine (do glavne palube) od 18,50 metara. Brod pokreće glavni stroj od 9.480 kW, a postiže brzinu od 14,5 milja.
ZAGREB - Uz pojačani obujam trgovanja, na Zagrebačkoj burzi danas su ulagačke zvijezde dionice Petrokemije i Valamar Adrije - cijene su im porasle više od 10 posto na milijunskim prometima. Crobex indeks oko podneva bio je u plusu 0,26 posto, na 1.840 bodova, dok je Crobex10 oslabio 0,60 posto, na 989 bodova. Redovni promet dionicama dosegnuo je do podneva 19,2 milijuna kuna, što je oko 9 milijuna više nego jučer u to doba. Pod utjecajem špekulacija o privatizaciji kutinske Petrokemije, cijena te dionice i danas je ojačala, i to za 12,14 posto, na 359,99 kuna. Tijekom jutra dosegnula je i povijesno rekordnih 380 kuna. Po likvidnosti, slijedi dionica Valamar Adrije Holdinga, kojom je do podneva ostvareno 2,8 milijuna kuna prometa, a cijena joj je skočila 10,4 posto, na 104 kune. To je njezina najviša razinu od 18. lipnja 2008. godine, kada je na zatvaranju dosegnula 105,17 kuna. Milijunski promet do tada je ostvaren još i dionicom HT-a. Cijena joj je ojačala 0,55 posto, na 217,5 kuna.
ZAGREB - Kuna ja ne danas utvrđenoj tečajnoj listi Hrvatske narodne banke (HNB) u odnosu na jučerašnju tečajnicu blago ojačala prema euru i švicarskom franku, za po 0,04 posto. Srednji tečaj eura na danas utvrđenoj tečajnici HNB-a, koja se primjenjuje od sutra, iznosi 7,490631 kunu, a franka 6,223522 kune. Istodobno je kuna oslabila prema američkom dolaru za 1,25 posto te prema britanskoj funti za 0,35 posto. Srednji tečaj dolara iznosi 5,685920 kuna i funte 9,022682 kune.