ZAGREB - Hrvatska regionalna politika znatno je pridonijela odluci Europske unije da Hrvatsku primi u članstvo, rekao je hrvatski predsjednik Ivo Josipović na predavanju o vanjskoj i obrambenoj politici Republike Hrvatske što ga je održao u srijedu na veleučilištu Vern. Po njegovu iskustvu, regionalna je politika područje koje najviše zanima međunarodnu zajednicu. "Na putu do zaključenja sporazuma regionalna je politika jedan od važnih aspekata hrvatske politike koja je Europsku uniju opredijelila da nas primi u svoje članstvo, u svoje redove", rekao je. Govoreći o prvim dvjema godinama svoga mandata, rekao je kako je regionalna politika, uz opredijeljenost prema euroatlantskim integracijama i partnerstvo sa Sjedinjenim Državama bila temelj vanjske politike. Nakon hrvatskoga skorog ulaska u Europsku uniju, Josipović je najavio iduću fazu svoga rada koji bi se sad mogao orijentirati i prema nekim "zanemarenim velikim igračima" poput Rusije, Brazila, Indije, Kine te nesvrstanih, zemalja trećega svijeta. Po njegovim riječima, "malo je vjerojatna naša ekspanzija na tržišta poput Njemačke ili Francuske", ali na tržištima drugih zemalja "imamo što ponuditi, u suradnji sa susjednim zemljama, Bosnom i Hercegovinom i Srbijom prije svega", rekao je.
RIM - Teglenje turističkog broda Costa Allegra, koji je zbog požara ostao bez pogona, nastavlja se u srijedu polagano u smjeru Sejšelskog otočja kamo treba stići u četvrtak ujutro odakle će tisuću putnika, a među njima i hrvatski državljani, biti zrakoplovima vraćeni u svoje domovine, objavio je vlasnik broda. Kruzer Costa Allegra trebao bi biti dotegljen do 5.30 po srednjoeuropskom vremenu", do otoka Mahe, rekao je kapetan kruzera Cosimo Nicastro za informativnu televiziju Sky TG24, ali vrijeme dolaska ovisi o meteorološkim uvjetima. Kompanija Costa Crociere, vlasnik broda, odlučila je otegliti kruzer putem duljim od 200 kilometara do najvećeg, ne i najbližeg otoka u arhipelagu. Brod dug 188 metara sa 636 putnika i 413 članova posade isplovio je u subotu s otoka Madagaskar prema Sejšelima, a zatim je trebao put Omana i Egipta, no u ponedjeljak je na njemu izbio požar. Među pretežito talijanskim, francuskim i austrijskim putnicima je i šestero hrvatskih državljana. Na brodu je i četvero djece mlađe od tri godine te osmero u dobi od tri do 18 godina. Kompanija Costa Crociere, kojoj je ovo druga nesreća u 2012., nakon tragedije kruzera Costa Concordia u Italiji s 25 mrtvih i sedam nestalih, priopćila je da organizira prihvat putnika i njihov povratak u domovine. "Šest stotina putničkih mjesta u zrakoplovima rezervirano je za povratak, kao i 400 hotelskih soba", objavila je kompanija i dodala da će se "povratak odvijati prema hitnosti i u dogovoru s putnicima".
ZAGREB - Bivši njemački ministar vanjskih poslova Hans-Dietrich Genscher (84) nalazi se u bolnici u Bonnu, ali njegovo stanje je dobro i ovoga tjedna bi trebao napustiti bolnicu, javlja njemački list Bild na svojoj internetskoj stranici. Prema riječima glasnogovornika FDP-a, "nema razloga za zabrinutost" zbog zdravstvenog stanja bivšeg šefa njemačke diplomacije, kojeg nazivaju "legendom liberala". Genscherov ured objavio je da se bivši ministar od subote nalazi u bolnici, a razlozi nisu objavljeni. Hans-Dietrich Genscher 17 godina je bio na čelu njemačke diplomacije, a posebno se zalagao za priznanje Hrvatske i Slovenije.
TEHERAN - Iran je u srijedu zanijekao bilo kakvu nuklearnu aktivnost na vojnom postrojenju u Paršinu, istočno od Teherana, nakon sumnja Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA) koja nije uspjela posjetiti objekt kao što je tražila. "Nije bilo nikakve nuklearne aktivnosti u Paršinu", rekao je direktor Iranske organizacije za atomsku energiju Ferejdun Abasi Davani, a prenijela je službena agencija Irna. "Odluku o tome mogu li inspektori posjetiti Paršin donijet će naši vojni čelnici", dodao je odgovarajući na pitanje zašto izaslanstvo IAEA-e koje je u siječnju i veljači dvaput dolazilo u Teheran, nije dobilo dopuštenje za posjet tom postrojenju. U svom zadnjem izvješću iz studenog 2011. IAEA je navela da je u toj bazi u predgrađu Teherana vidjela sumnjiv kontejner koji je mogao poslužiti za ispitivanje modela eksplozija primjenjivih na atomskom oružju. Abasi Davani je rekao da "inspektori agencije mogu posjetiti sva nuklearna postrojenja u zemlji" ako se najave samo "dva sata ranije". No "nema razloga da Iran prihvati bilo koji zahtjev IAEA-e za posjet" postrojenja koja Teheran nije prijavio agenciji kao nuklearna postrojenja.
ISTANBUL - Turski ministar vanjskih poslova Ahmet Davutoglu ocijenio je da bi se pregovori Irana i velesila iz skupine 5+1 o spornom iranskom nuklearnom programu mogli nastaviti najkasnije u travnju, izvijestila je turska novinska agencija Anadolija. "Ovih su se dana razmjenjivala pisma. Ako Bog da, idućeg tjedna ponovo ću se sastati s iranskim ministrom vanjskih poslova. Ako Bog da, utvrdit ćemo nadnevak" za nastavak pregovora, rekao je Davutoglu u razgovoru koji je u utorak dao za javnu mrežu TRT, kako je prenijela Anadolija. "Mislim da bi se novi susret mogao dogoditi za mjesec dana (...), najkasnije u travnju", dodao je Davutoglu. U pismu koje je 15. veljače poslao visokoj predstavnici EU-a za vanjsku i sigurnosnu politiku Catherine Ashton, glavni iranski pregovarač Said Džalili rekao je da je spreman nastaviti nuklearne pregovore sa zemljama skupine 5+1 (SAD, Kina, Rusija, Francuska, Velika Britanija i Njemačka). Zadnji krug pregovora održan je u siječnju 2011. u Istanbulu, u Turskoj. Davutoglu je izrazio spremnost da bude domaćin novog kruga pregovora.
WASHINGTON - Admiral Robert Willard, američki zapovjednik za Aziju i Pacifik, izjavio je da se sjevernokorejski čelnik Kim Jung-un vjerojatno neće odmahnuti od politike svog oca, koja je uključivala nuklearnu prijetnju, prijetnje regiji i represiju. "On je Kim i okružen je ujakom, sestrom Kima Jong-ila i drugima koji, po mom mišljenju, usmjeravaju njegove akcije", rekao je Willard u utorak pred Odborom američkog Senata za oružane snage u Washingtonu. "U tom smislu, očekivali bismo... većinom isto. Ta je strategija bila uspješna kroz dvije generacije", kazao je. "Ne bi nas iznenadilo... da ta strategija bude i u trećoj", dodao je admiral. Willard je rekao da ta strategija obuhvaća "nuklearizaciju, razvoj raketa, provokacije i totalitarnu kontrolu nad sjevernokorejskim društvom".
MOSKVA - Ruski premijer Vladimir Putin optužio je u srijedu oporbu da ne poštuje demokraciju jer želi proglasiti nelegitimnim predsjedničke izbore na kojima je on kandidat i pozvao ju je da prihvati volju većine birača. "Ljudi koji govore o nužnosti jačanja demokratskih ustanova moraju i sami poštovati ta pravila", istaknuo je Putin na susretu s pristašama u Moskvi. "Manjina ne može nametati volju većini. Ona ima pravo iznijeti svoje stajalište, braniti ga, ali isključivo ustavnim sredstvima", dodao je. "Kada se izbori unaprijed proglašavaju nezakonitima, to je metoda borbe", kazao je. "Očekujemo da će se pokušati dokazati kako su izbori krivotvoreni: sami će (oporba) puniti glasačke kutije, sami će ih nadzirati i sami će podnositi žalbe" zbog prijevara, upozorio je. "Imamo razloga misliti da predstavnici naše oporbe pripremaju takve akcije, možemo to i dokazati", rekao je. "Takva sredstva su neprihvatljiva i pogubna za demokratsko društvo", istaknuo je. Vladimir Putin koji se natječe za novi mandat pošto je 2008. morao prepustiti predsjedničku dužnost štićeniku Dmitriju Medvedevu zbog toga što nije mogao obnašati više od dvaju uzastopnih mandata (2000-2008), sudjelovao je u srijedu u nizu okruglih stolova s predstavnicima njegovih odbora za potporu.
BRUXELLES - Na poziv Europske konfederacije sindikata (CES) više stotina ljudi prosvjeduje u srijedu u europskoj četvrti u Bruxellesu protiv politike koja se svodi samo na štednju, a koja zapostavlja socijalnu dimenziju i očuvanje radnih mjesta. "Što je previše, previše je. To je poruka koju želimo reći. Sve mjere štednje nametnute radnicima u Europskoj uniji neće nam donijeti rješenja koja su nam potrebna", izjavila je Bernadette Segol, glavna tajnica CES-a pred okupljenim sindikalnim aktivistima iz više zemalja članica EU-a. "Mi tražimo alternativu. Europa nam treba zbog radnih mjesta i socijalne pravde", dodala je Segol. Ona se u svom govoru osvrnula na nedavnu izjavu predsjednika Europske središnje banke Marija Draghija, koji je rekao da je europski socijalni model mrtav. "Mi mu poručujemo da europski socijalni model nije mrtav. Bez europskog socijalnog modela nema Europe", rekla je glavna tajnica konfederacije europskih sindikata. Sindikati su pozvali na koordinirani prosvjed u zemljama članicama EU-a uoči summita čelnika Europske unije na kojem će biti potpisan novi sporazum o proračunskoj disciplini, čemu se oni protive. "Mi smo protiv toga sporazuma, jer on ne nudi rješenja za izlazak iz tunela. To je kočnica za europski projekt, kočnica koja će ugušiti rast i kočnica za socijalnu Europu", istaknula je Segol.
ZAGREB - Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije organizirat će u petak u Zagrebu prikazivanje dugometražnog dokumentarnog filma koji prikazuje ulogu ICTY-a u kaznenom progonu zločina seksualnog nasilja počinjenih u ratu, priopćeno je iz Haaškoga suda. Film "Kraj nekažnjivosti, seksualno nasilje pred Tribunalom" govori o istragama zločina seksualnog nasilja u bivšoj Jugoslaviji i postignućima Međunarodnog suda, koji je uspostavio presedan u presuđivanju za zločine te vrste. U filmu se mogu vidjeti intervjui s bivšim i sadašnjim visokim dužnosnicima ICTY-ija, kao i svjedočanstva svjedoka i osoba koje su preživjele seksualno nasilje i koje su hrabro svjedočile na suđenjima, navodi ICTY. Ovaj će se dokumentarni film distribuirati udrugama žrtava, lokalnim školama i partnerskim nevladinim organizacijama u regiji. Nakon prikazivanja filma održat će se okrugli stol na kojem će biti predstavnici nevladinih organizacija Documente i B.A.B.E, Odjela za organiziranje i pružanje podrške svjedocima i žrtvama Županijskog suda u Zagrebu te udruge Žene u Domovinskom ratu. Panelisti će govoriti o pitanjima u vezi s kaznenim progonom i presuđivanjem u predmetima seksualnog nasilja u ratu pred sudovima u Hrvatskoj, kao i izazovima osiguranja svjedočenja svjedoka i jamčenja njihove sigurnosti.
KAIRO - Egipatske vlasti su u srijedu u kairskoj zračnoj luci uhitile odbjegla islamističkog aktivista kojeg su bile zamijenile za čelnika Al Kaide, doznaje se od sigurnosnih služba. Iste su službe bile objavile informaciju o uhićenju Seifa al-Adela, Egipćanina koji je na kratko vrijeme zamijenio Osamu bin Ladena u svibnju 2011., pošto su potonjeg ubile američke specijalne snage u Pakistanu. Informaciju su potvrdile državna televizija i službena agencija Mena. Novinari nazočni u zračnoj luci čuli su kako uhićeni muškarac negoduje i tvrdi da je posrijedi zabuna zbog istog imena i prezimena, ali i nadimka. Uhićenikovo drugo ime bilo je Muhamed Makavi, kao i čelnika Al Kaide. Muškarac koji je iz Pakistana preko Dubaja stigao letom Emirates Airlinea, "traži se zbog povezanosti sa skupinom al-Džihad. Nije riječ o Seifu al-Adelu", priznao je izvor u egipatskoj sigurnosnoj službi. Onaj drugi Seif al-Adel je bivši pripadnik egipatskih specijalnih snaga koji je 10. svibnja 2011., tjedan dana nakon Bin Ladenove pogibije, navodno izabran za njegova nasljednika. Optužen je za sudjelovanje u napadima na američka veleposlanstva u Nairobiju i Dar es Salaamu 1998. a za njegovo su uhićenje Sjedinjene Države raspisale nagradu od 5 milijuna dolara.
ZAGREB - Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na prostoru bivše Jugoslavije (ICTY) pustio je na slobodu bivšeg zapovjednika zvorničke brigade vojske bosanskih Srba Dragana Obrenovića prije odsluženja dvije trećine kazne za pokolj u Srebrenici zbog njegove suradnje s haaškim tužiteljstvom i dobrog vladanja u zatvoru, objavio je u srijedu Haaški sud. Obrenović je bio osuđen na 17 godina zatvora, a na slobodu je pušten zbog suradnje s tužiteljstvom i dobrog vladanja u norveškom zatvoru u kojem je služio kaznu. On je 2003. priznao krivnju za sudjelovanje u pokolju tisuća muslimana u Srebrenici nakon pada te zaštićene zone UN-a u srpnju 1995. Odluku o njegovu oslobađanju donio je u rujnu 2011. prethodni predsjednik Haaškoga suda Patrick Lipton Robinson a u odluci je zatamnjen datum oslobađanja. Obrenoviću bi dvije trećine kazne isteklo u 15. kolovozu 2012. a u odluci se navodi da bi iz zatvora izašao osam mjeseci prije toga roka što znači da je oslobođen u siječnju ove godine.
SOFIJA - Bugarski premijer Bojko Borisov rekao je u srijedu da će otpustiti sve ministre i druge visoke dužnosnike koji su primili bonuse u vrijeme krize ako ih do petka ne vrate ili doniraju u dobrotvorne svrhe. Čelnice državnog fonda za zdravstveno osiguranje i državne registarske agencije primile su bonuse u iznosu od 8200 odnosno 32.940 američkih dolara, što im je isplaćeno iz državne blagajne. Čelnica registarske agencije Violeta Nikolova zbog toga je nedavno smijenjena, dok je čelnica državnog fonda za zdravstveno osiguranje Neli Nesheva sama, na premijerov zahtjev, podnijela ostavku. Bugarska vlada desnog centra u srijedu je odlučila zatražiti povrat tog novca. "Ministri, zamjenici ministara, čelnici političkih vijeća, guverneri i njihovi zamjenici neće uzimati dodatni novac u vrijeme krize", rekao je Borisov.