PEKING - Još uvijek ima nade da se sirijska kriza može rješiti mirnim putem, pregovorima, a bilo kakva vojna intervencija nemire bi proširila Bliskim istokom, objavila je u nedjelju kineska agencija Xinhua, dan nakon što je kineski izaslanik posjetio Siriju. "Kina, kao i mnoge druge zemlje, vjeruje da i dalje postoji nada da se kriza u Siriji može rješiti dijalogom između vlade i oporbenih skupina, suprotno mišljenju nekih zapadnih zemalja da istječe vrijeme za pregovore", piše Xinhua u komentaru na engleskom jeziku. Takav komentar Xinhue može se smatrati odrazom stajališta kineske vlade, napominje Reuters. "Među sirijskim oporbenim skupinama ima i onih koje su izrazile spremnost na dijalog s vladom Bašara al-Asada i upozorile one druge da ne treba tražiti intervenciju Zapada", dodaje se. "Međutim, njihov poziv za unutarsirijski dijalog uvelike se ignorira, namjerno ili ne, u zapadnjačkim glasilima, što ostavlja pogrešan dojam da među različitim oporbenim frakcijama postoji konsenzus da je potrebna strana vojna intervencija", piše Xinhua. Kina i Rusija razljutile su zapadne i arapske zemlje ovoga mjeseca blokirajući rezoluciju koja je pozivala na Asadov odstup. Kina je stoga poslala zamjenika ministra vanjskih poslova Zhaija Juna u Damask i on se u subotu sastao s Asadom i podržao njegov plan o održavanju referenduma o višestranačkim izborima.
RIGA - Latvijci su u subotu premoćnom većinom glasova na referendumu odbacili prijedlog da ruski postane drugi službeni jezik u toj bivšoj sovjetskoj republici, prenose agencije. Djelomični rezultati nakon prebrojanih gotovo 80 posto glasova pokazali su da je protiv uvođenja ruskog kao drugog službenog jezika glasovalo 76 posto birača, dok je 24 bilo za. Rusofona manjina čini približno trećinu od dva milijuna stanovnika te baltičke države koja je u napetim odnosima s Moskvom. Referendum je inicirao proruski lobi u Latviji koji tvrdi da rusofona manjina ne uživa ista prava kao i Latvijci otkad se zemlja 1991. osamostalila od Sovjetskog Saveza, prenosi Reuters. Mnogi Latvijci pak referendum smatraju novim pokušajem Kremlja da zemlju vrati u rusku sferu utjecaja.
VATIKAN - Papa Benedikt XVI. bi se tijekom posjeta Kubi idući mjesec želio sastati s Fidelom Castrom, no taj će susret ovisiti o zdravstvenom stanju bivšega kubanskog predsjednika, rekao je u subotu visoki dužnosnik Vatikana. Trenutačno je predviđen sastanak Pape s aktualnim predsjednikom i Fidelovim bratom, Raulom Castrom. Raul Castro bi Papu u Santiagu de Cubi trebao dočekati i pozdraviti 26. ožujka te u Havani održati privatan razgovor s njim 27. ožujka i ispratiti Svetoga Oca 28. ožujka. U službenom protokolu i programu Papina posjeta Kubi ne spominje se sastanak s Fidelom Castrom. Jedan od razloga Papina posjeta Kubi je 400. godišnjica otkrića kipa Gospe od milosrđa, zaštitnice te zemlje.
BERLIN - Njemački ministar financija Wolfgang Schaeuble kazao je kako suosjeća s grčkim narodom zbog oštrih ekonomskih mjera štednje kojima je ta zemlja izložena, u razgovoru za časopis Tagesspiegel koji će se u prodaji pojaviti u nedjelju. "Suosjećam s grčkim državljanima", rekao je ministar, kojega je službena Atena oštro kritizirala nakon što je u srijedu kazao kako sumnja u utemeljenost informacije o održavanju parlamentarnih izbora u Grčkoj već u travnju, što je protumačeno kao svojevrsno miješanje u unutarnje stvari zemlje. "Velika je većina onih koji su pogođeni reformama i oštrijim mjerama štednje i mogu shvatiti njihov gnjev zbog minimalnih plaća, no podsjećam da će se u budućnosti naći na istoj razini kao i Španjolska", kazao je.
TOKIO - Izraelski ministar obrane Ehud Barak izjavio je u subotu u Tokiju izjavio da bi Iran naoružan nuklearnim oružjem mogao predstavljati okidač za utrku u naoružanju na Bliskome istoku te da bi se zbog toga Teheranu trebale nametnuti iznimno oštre sankcije, koje bi ga prisilile da odustane od razvoja nuklearnog programa. "Iran s nuklearnim oružjem prijetnja je cijelome svijetu, ne samo Izraelu.... Druge velike sile na Bliskom istoku pokušat će sustići Iran, možda Saudijska Arabija, možda Turska, možda čak i Egipat", rekao je Barak novinarima u Tokiju. "Moramo ubrzati način nametanja sankcija koje moraju biti iznimno oštre kako bi vodstvo države prisilile da se na trenutak zamisle i upitaju se jesu li spremne platiti tako visoku cijenu - izolaciju od većine, ako ne i cijeloga svijeta", kazao je. Barak je također kazao kako unatoč dosadašnjim sankcijama Zapada nije zamijetio nikakav znak koji bi pokazao da je Teheran spreman odustati od svojih nuklearnih ambicija.