PRAG - Češki predsjednik Vaclav Klaus sazvao je sastanak predsjednika Slovačke, Hrvatske i Srbije jer smatra da te četiri zemlje imaju određenih sličnosti i zajedničkih tema u novom europskom kontekstu, izjavio je u subotu hrvatski predsjednik Ivo Josipović uoči početka sastanka u dvorcu Lany, nedaleko od Praga. Josipović je kazao da će tijekom sastanka otvoriti pitanje o češkoj ratifikaciji hrvatskog Ugovora o pristupanju EU-u. "Očekujem da će češki predsjednik pridonijeti tome da do ratifikacija dođe što prije", istaknuo je.Jedna od tema razgovora bit će i regija jugoistočne Europe, odnosno kako Česi i Slovaci gledaju na razvoj regije. "Hrvatska je više puta istaknula kako je naš strateški cilj da cijela regija jednoga dana bude u Europskoj uniji, dakle sigurno će se razgovarati o tom kontekstu, a sasvim sigurno na jednoj načelnoj razini nećemo zaobići ni gospodarsku krizu i njezin utjecaj na europske procese", rekao je Josipović. Hrvatski predsjednik je kao temu najavio i status kandidata za članstvo u EU-u za Srbiju, o čemu će se odlučivati 1. ožujka. "Mi se u Hrvatskoj zalažemo da naši susjedi što prije uđu u europske procese, a na Srbiji je da ispuni uvjete i da s Kosovom polako gradi neke bolje odnose nego što su dosad", kazao je Josipović. Ovo je prvi sastanak predsjednika Češke, Slovačke, Hrvatske i Srbije u formatu kvadrilaterale.
VATIKAN - Papa Benedikt XVI. imenovao je u subotu dvadeset i dvojicu novih kardinala koji će sudjelovati u biranju njegova nasljednika, a svečanost konzistorija nešto jednostavnija nego obično zbog činjenice da se 84-godišnji Papa brže umara. Papa je vodio tu svečanost u bazilici sv. Petra i službeno je postavio nove kardinale, među kojima su nadbiskup njujorški, praški, firentinski i berlinski, te čelnici nekoliko vatikanskih kongregacija i ureda. Sedmorica novih kardinala su Talijani. Benedikta XVI. u baziliku sv. Petra dovezli su na platformi kojom se služi već nekoliko mjeseci kako ne bi morao previše umarati. Njemu će u travnju biti 85 godina, ali snažnim je glasom kardinalima rekao da će mu oni biti savjetnici u vezi s problemima s kojima se crkva suočila. Podsjetio ih je da je crvena boja kape i grimizni kardinalski plašt simboliziraju krv koju kardinali moraju biti spremni proliti za vjernost Crkvi. Sada kardinalski zbor ima 213 članova, od kojih 125 s pravom izbora novoga pape, i 88 kardinala s više od 80 godina. Po odluci Pavla VI. broj izbornika u konklavi ograničen je na 120, pa ih je sada pet više od toga broja. Od 125 kardinala izbornika, 63 ih je imenovao Benedikt XVI., a 62 Ivan Pavao II. Po zemljama, najviše je Talijana (30), zatim Amerikanaca (12) i Brazilaca (šest). Europa ima 67 od 125 kardinala izbornika, Latinska Amerika 22, Sjeverna Amerika 15, Afrika 11, Azija devet i Oceanija jednoga.
VATIKAN - Europa, pa i europska crkva mora prestati "svisoka" gledati na ostale kontinente, a kardinalski zbor morao bi biti "univerzalniji", izjavio je prefekt Kongregacije za ustanove posvećenog života Joao Braz de Aviz, jedni od 22 kardinala proglašena na subotnjem konzistoriju koji dolazi iz Latinske Amerike. "Europa se mora bratskije ponašati prema ostalim kontinentima i prestati ih gledati svisoka. To se odnosi na politiku, ekonomiju, ali i na Crkvu. Dokad će nas voditi Europa i Sjedinjene Države", zapitao se novi kardinal u razgovoru za vjersku informativnu agenciju I. Media netom prije konzistorija. "Ne možemo na Latinsku Ameriku, Aziju ili Afriku gledati kao da se ništa nije promijenilo, kao da su i dalje kolonije iz Trećeg svijeta", dodao je. Naglasio je i da bi kardinalski zbor morao biti "univerzalniji, jer će bolje predstavljati crkvu", kazao je. "Već smo mnogo napravili u tom smjeru, ali moramo nastaviti". Na konzistoriju u bazilici svetoga Petra. papa Benedikt XVI. imenovao je u subotu dvadeset i dvojicu novih kardinala koji će sudjelovati u biranju njegova nasljednika.
WASHINGTON - "Priličan broj" vojnih bespilotnih letjelica operira iznad Sirije prateći napade vojske protiv oporbe i civila, izvijestila je u subotu američka tv postaja NBC. Ti letovi bespilotnih letjelica ne predstavljaju pripremu američke vojne intervencije, dodala je postaja koja citira neimenovane američke dužnosnike obrane. Američka vlada nada se korištenjem informacija dobijenih bespilotnim letjelicama i presretanjem komunikacija sirijske vlade i njezinih vojnika potkrijepiti argumentaciju za međunarodni odgovor Siriji, javlja NBC.