ZAGREB - Čelnici Hrvatskog saveza udruga proizvođača mlijeka (HSUPM) oko 14 sati su ušli u Ministarstvo poljoprivrede na razgovor s ministrom poljoprivrede Tihomirom Jakovinom. Očekujemo argumentiran razgovor, rekao je novinarima član Saveza Branko Zorić na ulasku u Ministarstvo ispred kojeg u to doba nije bilo prosvjednika, no oni se ponovo okupljaju ispred Ministarstva gdje će čekati rezultate razgovora. Zorić je, na novinarski upit hoće li odblokirati prometnice, rekao kako su uvijek spremni na deblokadu, ako se argumentirano razgovara o problemima. Moramo sjesti i razgovarati o problemima, kazao je. Proizvođači mlijeka, njih više od 200, okupilo se oko podneva pred Ministarstvom poljoprivrede gdje prosvjeduju nezadovoljni otkupnom cijenom mlijeka. Mljekari, u organizaciji HSUPM-a, prosvjeduju već četrnaesti dan, nezadovoljni otkupnom cijenom mlijeka od 2,30 kuna koju je krajem siječnja objavio Dukat, a koja je za oko 40 lipa manja od dotadašnje. HSUPM u četvrtak naveče nije pristao na sporazum dijela udruga proizvođvača s mljekarskom industrijom o utvrđivanju modela izračuna otkupne cijene mlijeka koji obuhvaća pet zemalja EU, a prema kojem bi otkupna cijena mlijeka sada bila 2,43 kune. HSUPM traži nastavak pregovora s mjerodavnim državnim institucijama i poručuje kako je otkupna cijena od 2,71 kunu nužna za opstanak hrvatskih mljekara, i od nje ne odustaju.
ZAGREB - Ina je danas izvijestila da privremeno obustavlja sve poslovne aktivnosti u Siriji. "Pridržavajući se Odluke Vlade RH od 23. veljače o provođenju međunarodnih mjera ograničavanja utvrđenih odlukom Vijeća Europske Unije od 1. prosinca 2011. u odnosu na Sirijsku Arapsku Republiku, Ina je jučer obavijestila sirijsku nacionalnu naftnu kompaniju General Petroleum Company (GPC) o proglašenju 'više sile' vezano uz Ugovor o podjeli proizvodnje za blok Hayan potpisan 1998. godine, te Ugovor o podjeli proizvodnje za blok Aphamia potpisan 2004. godine", priopćeno je iz Ine. Temeljem odluke Vlade RH, ali i ukupne sigurnosne situacije u Siriji, Ina nije u mogućnosti nastaviti svoje redovne poslovne aktivnosti u Siriji zbog razloga koji su izvan kontrole kompanije. Stoga su se ispunili uvjeti predviđeni spomenutim ugovorima o proglašenju "više sile", odnosno o privremenom obustavljanju svih poslovnih aktivnosti u Siriji do daljnjeg, odnosno do prestanka okolnosti "više sile". Pozivanje na višu silu je regularan mehanizam koji ne znači raskid ugovora i automatski izlazak iz projekta, objašnjavaju iz Ine. Uzimajući u obzir poteškoće pri naplati potraživanja od sirijske strane posljednjih mjeseci, Inini prihodi u poslovnom planu za 2012. vezani uz poslovanje u Siriji planirani su na konzervativan način. Stoga ova odluka neće ugroziti implementaciju drugih planiranih investicijskih projekata za ovu godinu, naglašavaju iz Ine.
ZAGREB - Državni intervencionizam, zbog kojeg godišnje gubi milijardu kuna, svake godine HEP-u ukrade jednu veliku elektranu, upozorili su čelnici Sindikata TEHNOS na današnjoj konferenciji za novinare. Kada HEP ne bi bio Vladina "krava muzara", iz koje se izvlači dobit održavanjem preniske cijene električne energije, osiguranjem jeftine struje za tvrtke poput TLM-a, Diokija ili mostarskog Aluminija, uzimanjem dobiti za krpanje državnog proračuna i korupcijom, svake bi godine mogao iz vlastitih sredstava investirati u izgradnju nove elektrane, ustvrdio je predsjednik sindikata Denis Geto. Plan povećanog investiranja, koji je najavio potpredsjednik Vlade i ministar gospodarstva Radimir Čačić, natjerat će HEP u dodatno zaduživanje koje će pak pogodovati privatnom, i to pretežito stranom kapitalu. Pritom će vlast HEP-u nametnuti investiranje u hrvatsku mrežu dalekovoda dok će za izgradnju elektrana, za što HEP nema dovoljno novaca, širom otvoriti vrata stranom kapitalu koji će na hrvatskoj zemlji s minimalnim troškovima graditi velike elektrane i poticane obnovljive izvore, kaže Geto. TEHNOS smatra da HEP mora investirati prvenstveno u proizvodne objekte umjesto u dalekovode.
RIJEKA - Za programe kreditiranja "Poduzetnik u turizmu" i "Poduzetnik u Primorsko-goranskoj županiji" u 2012. osiguran je kreditni potencijal od ukupno 25 milijuna kuna, a županija će subvencionirati kamate s ukupno 5,5 milijuna kuna, rečeno je na današnjoj konferenciji za novinare u sjedištu županije. Za program "Poduzetnik u turizmu" osiguran je kreditni potencijal od pet milijuna kuna, a za program "Poduzetnik u Primorsko-goranskoj županiji" kreditni potencijal od 20 milijuna kuna. Županija će se uključiti i u kreditne programe koje će podupirati mjerodava ministarstva. Kreditni programi provest će se u suradnji s tri poslovne banke - Erste & Steiermarkische bankom, Privrednom bankom Zagreb i Raiffeisen bankom. S bankama je za oba programa dogovorena kamatna stopa od 6 posto. Veći dio kamate subvencionirat će županija pa će kamatna stopa za krajnje korisnike biti 2 posto. Za ulaganja u turizam na području Gorskog kotara županija će dodatno sufinancirati kamatu, koja će biti jedan posto.
ZAGREB - Kupnjom u inozemstvu gotovo redovito se opskrbljuje približno 15 posto hrvatskih kućanstava, pokazuju ankete agencije GfK Hrvatske provedene u četiri navrata prošle godine. Prema regijama, u kupnju u inozemstvo najviše odlaze Slavonci te građani Istre, Primorja i Gorskog kotara, a najmanje iz Zagreba i okolice. Prema rezulatima iz sva četiri anketna vala, u inozemstvu su se najviše kupovala odjeća i obuća - između 55 i 67 posto anketiranih kupilo je neki odjevni predmet ili obuću. Slijede proizvodi osobne higijene (24 do 28 posto), razna sredstva za čišćenje u kućanstvu (od 22 do 31 posto), meso i mesne prerađevine (od 13 do 27 posto), mlijeko i mliječni proizvodi (19 do 26 posto), bezalkoholna pića (od 25 do 29 posto), kava (21 do 39 posto) i cigarete (27 do 43 posto). U manjoj mjeri kupovalo se još lijekove, bijelu tehniku, elektroniku i namještaj.
ZAGREB - Zahvaljujući nastavku snažnog uzleta cijena dionica građevinskih kompanija, na Zagrebačkoj burzi indeksi su i danas porasli, treći dan zaredom, a porasla je i likvidnost. Crobex indeks oko podneva bio je u plusu 0,36 posto, na 1.782 boda, a Crobex10 0,48 posto, na 996 bodova. Redovni promet dionicama iznosio je 15,13 milijuna kuna, što je otprilike 2,5 milijuna više nego u petak u ovo doba. Najlikvidnija je, a ujedno i s najvećim dobitkom, dionica Ingre. Cijena joj je skočila čak 41,28 posto, na 11,26 kuna, uz promet od 4,5 milijuna kuna. I ostale dionice iz građevinskog sektora ostvaruju znatne dobitke – tako je cijena dionice Hidroelektre niskogradnje poskupjela 24,7 posto, Viadukta 10,12 posto, IGH 8,88 posto, Dalekovoda 6,4 posto, a Tehnike 4,84 posto. Među likvidnijim izdanjima, izraženiji pad cijene bilježi dionica HT-a, za 1,32 posto, na 221,15 kuna. Njome je do podneva protrgovano gotovo 4 milijuna kuna. U nešto većem fokusu investitora je i dionica Ine. Uz promet od 618.000 kuna, cijena joj se spustila 0,75 posto, na 3.680 kuna.
ZAGREB - Kuna je na danas utvrđenoj tečajnoj listi Hrvatske narodne banke, u odnosu na tečajnicu s kraja prošlog tjedna, ojačala prema euru za 0,01 posto. Srednji tečaj eura na tečajnoj listi HNB-a, koja se primjenjuje od sutra, iznosi 7,580573 kune. Kuna je ojačala i prema američkom dolaru za 0,13 posto i švicarskom franku za 0,02 posto, a oslabila prema britanskoj funti za 0,29 posto. Srednji tečaj dolara na danas utvrđenoj tečajnici HNB-a iznosi 5,656722 kune, franka 6,291976 kuna, a funte 8,974278 kuna.