ZAGREB - Predsjednik Hrvatskog sabora Boris Šprem primio je u četvrtak u nastupni posjet srbijanskoga veleposlanika Stanimira Vukičevića s kojim se suglasio da je europska perspektiva u političkom i ekonomskom pogledu važna za područje jugoistočne Europe, priopćeno je iz Sabora. Referendum za hrvatsko članstvo u Europskoj uniji predsjednik Sabora Šprem je ocijenio "važnim činom jer se odvijao u trenutku kada je Europska unija opterećena krizom i recesijom, ali i modelom neoliberalnog kapitalizma koji je doživio slom". Izrazio je uvjerenje da će Europska unija Hrvatskoj donijeti korist i naglasio da već sada postoji veći interes za inozemna ulaganja u Hrvatsku. Vjerujem da je ovo poticaj i Srbiji, kazao je predsjednik Šprem i dodao da Hrvatska podupire priključenje Srbije Europskoj uniji kao i da svoju potporu neće uvjetovati rješavanjem bilateralnih pitanja. Veleposlanik Vukičević kazao je da je Srbija pružala potporu hrvatskom ulasku u EU jer je to dokaz da se proces proširenja EU-a ne zaustavlja, a osim toga Srbiji su zbog niza sličnosti najprihvatljivija upravo hrvatska iskustva iz procesa pristupanja. Srbija radi na postizanju statusa kandidata, rekao je srbijanski veleposlanik iznijevši da Srbija želi da pitanje Kosova bude riješeno na način koji će biti prihvatljiv za obje strane, kaže se u priopćenju. U razgovoru dvojice dužnosnika ustanovljeno je kako na obje strane postoji volja da se riješe sva otvorena pitanja kao i da bi trebalo intenzivirati parlamentarnu suradnju te raditi na tome da se zadrže dobri trgovinski odnosi i nakon promjena koje će donijeti hrvatsko članstvo u Europskoj uniji. Predsjednik Hrvatskoga sabora Šprem primio je u nastupni posjet i izraelskog veleposlanika Yosefa Amranija. U razgovoru je obostrano istaknuta želja za intenziviranjem parlamentarne suradnje i interes za proširenjem suradnje na području gospodarstva. Predsjednik Sabora Šprem i veleposlanik Amrani suglasili su se u ocjeni da su politički odnosi između Hrvatske i Izraela zadnjih godina dosegli najvišu razinu, a tome je, prema ocjeni dvojice dužnosnika, bitno pridonio i nedavni posjet hrvatskoga predsjednika Ive Josipovića Izraelu. Izraelski je veleposlanik Amrani kazao da je Izrael iz financijske i ekonomske krize s kojom je bio suočen između 2001. i 2003. izašao upravo zahvaljujući tome što je smanjio subvencije i povećao inozemna ulaganja. Smatra da postoji golem potencijal za suradnju Hrvatske i Izraela na području gospodarstva, a kao područja interesa izraelskih poslovnih ljudi naveo je u prvom redu infrastrukturne projekte, sustave navodnjavanja, energetiku, farmaceutsku industriju. Izrazio je i zanimanje za proširenje suradnje na području obrane i vojne industrije kao i znanosti i istraživanja.
ATENA - Grčki parlament odobrio je u četvrtak zakon o zamjeni obveznica s privatnim vjerovnicima, ključnu stavku 130 milijardi eura vrijednog paketa pomoći, unatoč novim prosvjedima protiv rezanja proračuna koji su uvjet za realizaciju programa EU-a i MMF-a za spašavanja prezadužene Grčke. Ta mjera, koja znači da će privatni ulagači zamijeniti svoje obveznice za dug manje vrijednosti, smanjit će grčki dug za 100 milijardi eura, što je ključan dio paketa pomoći EU-a i MMF-a kojemu je cilj smanjiti dug sa 160 posto na 120,5 posto bruto društvenog proizvoda do 2020. Drugi paket pomoći od 2010. europski ministri financija usvojili su u utorak i tako otklonili prijetnju bankrota zemlje, ali ne i sumnje u dugoročnu financijsku i društvenu stabilnost Grčke. Budući da vladajuća koalicija socijalista iz stranke PASOK i konzervativativne Nove demokracije ima uvjerljivu parlamentarnu većinu i da nije bilo zahtjeva za pojedinačnim glasovanjem, zakon je automatski usvojen nakon rasprave, rekao je predsjednik parlamenta Anastasios Venizelos. "Da bismo uspjeli, moramo biti jedinstveni, ozbiljni, uporni i raditi, raditi, raditi!", istaknuo je Venizelos. Vlada kaže da se ponuda vjerovnicima mora iznijeti do petka, a biti gotova do 12. ožujka, prije isteka roka 20. ožujka kada na naplatu stiže 14,5 milijardi eura duga.
LJUBLJANA - Predsjednik slovenske vlade Janez Janša izjavio je u četvrtak da je prognoza Europske komisije, po kojoj će u Sloveniji ove godine doći do recesije realna, te da će njegova vlada te procjene uzeti u obzir u nastojanju da smanji proračunske troškove. "Nova procjena Europske komisije realna je, mislim da će i naš ured za makroekonomske analize uskoro izaći sa sličnom novom prognozom", izjavio je Janša na konferenciji za novinare nakon sjednice vlade. Prema izvješću Europske komisije, u više država eurozone ove će godine doći do blage recesije, pri čemu je prognoza da će slovenski BDP u 2012. biti smanjen za 0,1 posto, dok se još prije nekoliko mjeseci očekivao skroman rast. Janša je rekao da su podatci o smanjenju gospodarske aktivnosti u Europi i recesijski trend za njegovu vladu dodatan razlog za "smanjivanje glomaznog državnog sektora" i rezanje proračunskih troškova, što je dio programa sadašnje vladajuće koalicije. "No, mjere štednje nisu same po sebi dovoljne za izlazak iz krize. Ova vlada ima program za poticanje novog rasta i zapošljavanja", rekao je Janša, ocijenivši da bi gospodarski oporavak mogao uslijediti od iduće godine.
Janša je spomenuo potrebu otpuštanja zaposlenih u javnom sektoru. Bolje je smanjiti broj zaposlenih i otpuštenima dati otpremnine na koje imaju pravo, te tako dugoročno smanjiti strukturni proračunski deficit, nego radikalno smanjivati plaće, ocijenio je.
BEJRUT - Najmanje 46 ljudi, od kojih 13 članova iste obitelji, poginulo je u četvrtak u nasilju u Siriji, objavio je Sirijski opservatorij za ljudska prava. Većina žrtava su civili, a 13 pripadnika iste obitelji, zajedno s još jednim civilom, ubijeno je u napadu vladinih snaga na njihovo selo Kafar al-Ton i pokrajini Hama, navodi isti izvor. Hama je bila poprištem najkrvavijih sukoba, jer su u drugim selima toj pokrajini ubijene još četiri osobe, među kojima četverogodišnja djevojčica i 12-godišnji dječak, dok je u borbama s vojnim dezerterima poginulo i osam vojnuika snaga predsjednika Bašara al-Asada. Devet civila ubijeno je u gradu Deri, a u sukobima su poginula i petorica pripadnika sirijske vojske. Režimske snage su u drugom najvećem sirijskom gradu Alepu suzavcem rastjerale prosvjed u kojem je sudjelovalo oko 2000 studenata, od kojih su neki pretučeni palicama i uhićeni.
LONDON - Skupina zapadnih i arapskih zemalja planira u petak od sirijskog predsjednika Bašara al-Asada zahtijevati da u roku od nekoliko dana omogući pružanje humanitarne pomoći civilima izloženim napadima njegovih snaga, rekli su novinarima dužnosnici SAD-a. Dužnosnici, govoreći uoči sastanka skupine "Prijatelji Sirije" na kojem se u Tunisu u petak očekuje više od 70 država i međunarodnih organizacija, nisu određenije naveli kakve bi bile posljedice ako sirijske vlasti ne osiguraju pristup za pružanje humanitarne pomoći. "Jedna od stvari koje ćete na sutrašnjem sastanku moći vidjeti su konkretni prijedlozi toga kako mi, međunarodna zajednica, planiramo podržati humanitarne organizacije u roku od nekoliko dana, što znači da je izazov na sirijskom režimu da odgovori na to", rekao je novinarima jedan viši dužnosnik SAD-a uz uvjet da ostane neimenovan. Upitan hoće li zahtjev skupine biti poput ultimatuma drugi je dužnosnik novinarima rekao da je to "izazov". Dužnosnici su rekli da će se skup u petak usredotočiti na tri stvari: povećanje pristupa za pružanje humanitarne pomoći, podršku oporbenom Sirijskom nacionalnom vijeću u pripremi plana tranzicije i koordinaciju sankcija za povećanje pritiska na Asada.
PEKING - Kina je u četvrtak rekla da neće prihvatiti poziv na raspravu s drugim svjetskim silama u Tunisu ovoga tjedna o građanskom ratu koji je na pomolu u Siriji. Skupina "Prijatelji Sirije", podržana od zapadnih zemalja i Arapske lige, sastat će se u petak u Tunisu kako bi postigla međunarodni dogovor kako okončati nasilje u Siriji a očekuje se da će pojačati pritisak na sirijskog predsjednika Bašara al-Asada da odstupi s položaja. Kina neće biti na konferenciji u petak, izvijestila je agencija Xinhua navodeći izjavu glasnogovornika kineskog ministarstva vanjskih poslova Hong Leia. Moskva je također odbila poziv na konferenciju rekavši da to čini jer Sirija nije pozvana. Rusija je zajedno s Kinom ovoga mjeseca blokirala rezoluciju Vijeća sigurnosti UN-a koja je podržavala arapski plan u kojem se traži Asadov odlazak s vlasti.
BEOGRAD - Potpredsjednik Hrvatskog sabora i gradonačelnik Ivanca Milorad Batinić u četvrtak i petak sudjeluje na prvom međunarodnom kongresu "Jugoistočna Europa - regija povoljnog poslovnog okruženja", koji se u organizaciji Nacionalne alijanse za lokalni ekonomski razvoj održava u Beogradu, priopćio je Ured potpredsjednika Sabora. Batinić je, sudjelujući u radu kongresa, kazao kako i država i lokalna samouprava dijele odgovornosti za privlačenje investicija i razvoj postojećeg gospodarstva. "Preduvjet za razvoj je strateško opredjeljenje države za ulaganje i poticanje poduzetništva. Međutim, jednako je važno i osiguravanje stabilnog zakonodavnog i institucionalnog okvira, ali i niz konkretnih mjera koje će pridonijeti razvoju gospodarstva. To su svakako pristupačne kreditne linije za poduzetnike i obrtnike, olakšice poslodavcima za nove zaposlenike, smanjenje parafiskalnih nameta gospodarstvu te promocija ulaganja u razvoj ljudskih potencijala vezanih uz potrebe gospodarstva", rekao je. Kako je Batinić na beogradski kongres pozvan u dvojakoj ulozi, kao potpredsjednik Sabora, ali i kao gradonačelnik Grada Ivanca, koji je jedan od četiri hrvatska grada koji su obuhvaćeni projektom certificiranja gradova s povoljnim poslovnim okruženjem, osvrnuo se i na ulogu gradova i općina u ovom procesu. "Na lokalnoj samoupravi je da pouzdano i brzo rješava zahtjeve poduzetnika ne stvarajući nepotrebne barijere za investicije", dodao je, te pobrojao čitav niz projekata koji su već zaživjeli u ivanečkoj praksi, poput mikrokreditiranje obrtnika, malih poduzetnika i obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava.
BRUXELLES - Francuska, Italija i Austrija žele da se Srbiji odobri status kandidata za Europsku uniju, procjenjujući u pismu europskoj visokoj predstavnici za vanjske poslove Catherine Ashton da je Beograd "ispunio uvjete" koje su u prosincu odredili europski čelnici. U pismu čiju je kopiju dobio AFP, francuski, austrijski i talijanski ministri vanjskih poslova tvrde da su "proveli dubinsku analizu napretka Srbije i došli do zaključka da su uvjeti ispunjeni". Europski čelnici u prosincu su odgodili odluku o davanju kandidature Srbiji, tražeći prije svega napredak Srbije u odnosima s Kosovom. Ministri u pismu tvrde da je "Beograd iznio vrlo konstruktivne prijedloge u cilju uključivanja Kosova u regionalnu suradnju, priznajući istodobno stajalište svake od strana glede statusa" Kosova. Također smatraju da je "veliki napredak" ostvaren u provedbi sporazuma postignutih s Kosovom u drugim pitanjima. Zato bi EU trebala "ispuniti obećanje" i dodijeliti Srbiji status kandidata, jer bi je to "ohrabrilo da nastavi prema ukupnoj normalizaciji odnosa s Kosovom", smatraju ministri. Sastanak ministara europskih poslova zemalja članica EU, na kojem bi se trebalo raspravljati o toj temi, održat će se u ponedjeljak.
ZAGREB - Suđenje bivšem zapovjedniku vojske bosanskih Srba Ratku Mladiću, optuženom pred Haaškim sudom (ICTY) za genocid u BiH, počet će 14. svibnja uvodnim riječima tužitelja, a prvog svjedoka tužiteljstvo će izvesti 29. svibnja, potvrđeno je u četvrtak na statusnoj konferenciji na kojoj je Mladić pokazivao fotografije preminulih članova svoje obitelji. Tužitelji planiraju izvesti oko 400 svjedoka od čega u sudnici oko 140 svjedoka, dok će svjedočenje ostalih biti uvedeno u pisanoj formi. Tužitelji će ukupno uvesti 28 tisuća dokaza, rečeno je na statusnoj konferenciji. Mladić je optužen za genocid u Srebrenici te za višegodišnji teror stanovnika Sarajeva, progon stanovništva širom BiH i uzimanje pripadnika UN-a za taoce. Mladić se na ročištu ponovno bunio da je ovaj sud nepravedan i da se radi o sudu NATO-a a njegovo višeminutno pokazivanje fotografija preminulih članova obitelji predsjedavajući sudac Alphons Orie prekinuo je riječima da shvaća njegove osjećaje prema obitelji koju je izgubio ali da nema potrebe pokazivati sudskoj galeriji njihove slike. Mladić je uhićen u svibnju prošle godine u Srbiji nakon gotovo 16 godina skrivanja i nakon toga prebačen je u pritvor ICTY-a. Iduća statusna konferencija u slučaju Mladić održat će se 29. ožujka.
LONDON - Američka državna tajnica Hillary Clinton rekla je kako su ona i pakistanska ministrica vanjskih poslova Hina Rabbani Khar imale "konstruktivan razgovor" na sastanku u četvrtak u Londonu te da su obje predane radu na poboljšanju napetih odnosa između SAD-a i Pakistana. "Nastavljamo zajedno raditi. Rad nije prestao", rekla je Clinton novinarima. Pakistan je pozdravio zamisao o nastavku suradnje sa SAD-om kada je riječ o protuterorizmu i pitanju Afganistana, rekao je u četvrtak visoki američki dužnosnik govoreći o susretu dviju ministrica. Cilj susreta je bio pomoći obnovu odnosa koji su u krizi još od incidenta koji se dogodio u studenome prošle godine kada su iz američke vojne letjelice na afganistanskoj granici ubijena 24 vojnika. Clinton je Khari rekla da SAD u potpunosti poštuje potrebu pakistanskog parlamenta da pozorno razmotri odnose, no istaknula je i potrebu razmatranja zajedničkog rada. Clinton je pakistanskoj ministrici također rekla da "moramo biti spremni na rad s Pakistanom i da je to iznimno važno kada je riječ o protuterorizmu, o suradnji u nekim regionalnim pitanjima, u koja je bitno uključeno pitanje Afganistana", rekao je američki dužnosnik koji je želio ostati anoniman. SAD smatra da je Pakistan odlučan u naporima da se postupno prekine rat u Afganistanu gdje NATO-ove vojne snage vode borbe s upornim talibanskim pobunjenicima.
LJUBLJANA - U nedjelju se navršava 20 godina od kada je Slovenija iz registra stalnih stanovnika "izbrisala" nekoliko desetaka tisuća ljudi, neslovenaca iz drugih bivših jugoslavenskih republika, a taj problem ni do danas nije riješen, upozorila je u četvrtak u priopćenju međunarodna organizacija Amnesty International. "I nakon 20 godina pitanje izbrisanih ostaje neriješeno. Slovenska vlada mora vratiti status tisućama ljudi koje je odstranila iz registra stalnog stanovništva i odužiti im se za sve teškoće kojima su bili podvrgnuti", poručila je u priopćenju AI. Šest mjeseci nakon proglašenja neovisnosti, Slovenija je neslovence koji nisu zatražili ili dobili slovensko državljanstvo "Izbrisala" iz popisa, što je značilo da ostaju i bez dotadašnjih građanskih, radnih i socijalnih prava koje su imali u vrijeme SFRJ. Etničkim Slovencima državljanstvo je bilo jamčeno prilikom proglašenja i nisu trebali podnositi zahtjev da ga dobiju. Podsjećajući na povijest toga pitanja, Amnesty International upozorava da je, nakon što je prije desetak godina to pitanje u međunarodnoj javnosti prepoznato kao masovno kršenje ljudskih prava, odluku o tome da je "izbrisanima" njihova prava potrebno vratiti potvrdio i slovenski ustavni sud. Unatoč tome, status više tisuća "izbrisanih" od oko 26.000 na koliko se se procjenjivao njihov ukupni broj, nije pravno riješen niti do danas, a nisu dobili ni moralnu ni materijalnu kompenzaciju za ono što su pretrpjeli, smatra Amnesty International.
PEKING - Američki izaslanik u pregovorima sa Sjevernom Korejom izjavio je u četvrtak da su razgovori s pregovaračem Pyongyanga bili "ozbiljni i sadržajni" i da će se nastaviti u petak, no analitičari ne očekuju neki značajan rezultat. Razgovor posebnog američkog izaslanika za Sjevernu Koreju Glyna Daviesa i sjevernokorejskog izaslanika Kima Kye-gwana najnoviji je u nizu pokušaja Obamine administracije da utvrdi je li novo vodstvo u Pyongyangu spremno zaustaviti svoje nuklearne aktivnosti i vratiti se pregovorima o razoružanju. Nakon razgovora s Kimom, Davies je novinarima rekao da ne može govoriti o pojedinostima. "Razgovori su bili sadržajni i ozbiljni te smo se dotakli brojnih pitanja, i kao što sam rekao nastavit ćemo sutra i vidjeti možemo li ostvariti nekakav napredak", izjavio je Davies. Među temama o kojima se raspravljalo bio je i zahtjev Sjeverne Koreje za pomoć u hrani, dodao je. Ako pregovori uspiju, mogli bi dovesti do obnove cjelovitih pregovora o razoružanju i smanjivanju razlika u pogledima o tome što razoružanje zapravo znači i što bi Sjeverna Koreja mogla dobiti zauzvrat.
MESA - Mitt Romney ponovno se probija prema vrhu ljestvice za kandidata Republikanske stranke na američkim predsjedničkim izborima nakon odlično odrađene debate protiv protukandidata Ricka Santoruma u Arizoni i stjecanja lagane prednosti u ispitivanjima javnog mnijenja. Tijekom debate koju je organizirao CNN agresivni Romney nekoliko je puta natjerao Santoruma da se brani za svoje poteze u prošlosti, osobio oštro mu predbacujući potporu koju je svojedobno kao senator iz Pennsylvanije davao skupim vladinim programima koji su ozbiljno opteretili državni proračun. "Gledam u njegov nezapamćeni rekord - glasovao je za podizanje granice zaduživanja u pet različitih navrata, a nijednom za rezove koji bi kompenzirali takvu potrošnju", optužio je Romney svojeg protukandidata pred milijunskim TV auditorijem. "Za njegova mandata u Senatu, potrošnja savezne vlade porasla je 80 posto", istaknuo je Romney. Santorumova često nespretna obrana vlastitih odluka o glasovanju u Senatu, među koje spada i izjava kako je politika "timski sport" i da je katkad morao glasovati za prijedloge zakona s kojima se ne slaže, mogli bi mu odnijeti potporu onih članova stranke kojima je dosta uobičajene političke retorike Washingtona. "Problem Washingtona je u tome što za sve postoji isprika", rekao je Ron Paul, još jedan od onih koji se bore za republikansku predsjedničku nominaciju kako bi se 6. studenoga suprotstavio sadašnjem predsjedniku, demokratu Baracku Obami.
WASHINGTON - Američki predsjednik Barack Obama poslao je u četvrtak afganistanskome predsjedniku Hamidu Karzaiju pismo u kojem se ispričava za spaljivanje Kurana u američkoj vojnoj bazi u Afganistanu, objavila je Bijela kuća. Obama je Karzaiju rekao da taj incident, koji je izazvao val prosvjeda protiv SAD-a i NATO-ovih snaga u Afganistanu, nije bio namjeran. Bijela kuća napisala je da je to Obamino pismo uslijedilo nakon telefonskoga razgovora dvojice čelnika početkom tjedna. Njih su dvojica razgovarala o "dugoročnom partnerstvu" Washingtona i Kabula. Pismo u četvrtak Karzaiju je predao američki veleposlanik Ryan Crocker. "U tome pismu... Predsjednik je izrazio naše žaljenje i isprike zbog incidenta u kojem je u zračnoj bazi Bagramu nehotice loše postupalo s vjerskim materijalom", rekao je glasnogovornik Bijele kuće Tommy Vietor. Talibani pozivaju Afganistance da napadaju strane vojne baze i ubijanjem Zapadnjaka osvete se za spaljivanje Kurana u utorak. NATO je potvrdio da je muškarac u afganistanskoj vojnoj odori u četvrtak ubio dvojicu Amerikanaca, vojnika NATO-a, ali nije objavljeno ima li ta pucnjava veze s prosvjedima u vezi s Kuranom. Spaljivanje Kurana moglo bi još više otežati nastojanje da snage NATO-a pod američkim vodstvom pridobiju Afganistance, a talibane dovedu za pregovarački stol uoči povlačenja stranih vojnika krajem 2014.
WASHINGTON - Sedam američkih marinaca poginulo je u srijedu u sudaru dvaju američkih vojnih helikoptera nad vojnim poligonom u Arizoni, priopćili su marinci vojske SAD-a u četvrtak. Helikopteri AH-1W "Cobra" i UH-1Y "Huey" letjeli su u rutinskoj operaciji obuke kada se nesreća dogodila. Marinci su rekli da se nesreća dogodila na vojnom poligonu Yuma u srijedu navečer. Marinci su rekli da je pokrenuta istraga o nesreći.
BERLIN - Njemačka kancelarka Angela Merkel zamolila je za oprost obitelji žrtava niza neonacističkih zločina počinjenih u Njemačkoj između 2000. i 2007. godine u četvrtak, na dan nacionalne komemoracije koji vlada želi učiniti danom borbe protiv ksenofobije. Ti su zločini "napad na našu zemlju" i "sramota za našu zemlju", rekla je kancelarka pred 1.200 uzvanika i naglasila kako se "to nikada ne smije ponoviti". Minutom šutnje u podne milijuni Nijemaca odali su počast za deset ubijenih od 2000. do 2007., u raznim pokrajinama, među kojima je osam Turaka, Grk i njemačka policajka. Njemačku je u studenome šokirala vijest da je neonacistička ćelija godinama činila zločine koji su otkriveni smrću dvojice glavnih počinitelja. Uwe Mundlos (38) i Uwe Boehnhardt (34) pronađeni su mrtvi, a policija, kojoj se predala njihova suučesnica Beate Zschaepe, vjeruje da su počinili samoubojstvo nakon neuspjele pljačke banke. "Mi 11 godina nismo smjeli reći da smo žrtve", rekla je na komemoraciji Semiya Semisek (25), čiji je otac Turčin 2000. bio prva žrtva ubojite trojke. Vlada je za žrtve počela isplaćivati od 5.000 do 10.000 eura odštete, a sudska istraga proširena je na 13 navodnih suučesnika trojke, koja je bila jezgro neonacističke ćelije. Sumnja se da ista ćelija stoji iza dva bombaška napada u Koelnu 2001. i 2004. s 23 ozlijeđene osobe.