KOSOVSKA MITROVICA - Srbi sa sjevera Kosova počeli su u utorak glasovati na spornom referendumu na kojemu će odlučivati o ustupcima na koje je Beograd pod pritiskom Europske unije pristao u korist Kosova. Više od 35.000 birača u četirima općinama sa srpskom većinom na sjeveru Kosova pozvano je da s 'da' ili 'ne' odgovori na pitanje: "Prihvaćate li institucije takozvane Republike Kosova?" Osamdeset i dva biračka mjesta u tim općinama otvorila su se u 7.00 sati po srednjoeuropskom vremenu a zatvorit će se u 19.00 sati. Glasovanje će se nastaviti u srijedu. Referendum je počeo dva dana uoči četvrte obljetnice proglašene neovisnosti Kosova, 17. veljače 2008., koju Srbi na Kosovu i u Beogradu ne žele priznati. Srbijanski predsjednik Boris Tadić nedavno je to glasovanje ocijenio neustavnim. "Referendum može samo pridonijeti produbljivanju krize. Prije svega, nije u skladu s ustavom" Srbije, kazao je Tadić. Na Kosovu, s dva milijuna stanovnika, trenutačno živi oko 120.000 Srba, među kojima 40.000 na sjeveru, uz granicu sa Srbijom. Srbi s juga, koji žive u enklavama okruženim albanskom većinom, ne sudjeluju na referendumu. Referendumu se protive predstavnici međunarodne zajednice na Kosovu i vlasti u Prištini i navode da on neće imati nikakvih pravnih posljedica.
posledice
WASHINGTON/ZAGREB - Sjedinjene Države u ponedjeljak su pozdravile imenovanje nove vlade Bosne i Hercegovine i obećale daljnu potporu BiH na putu u Europsku uniju i NATO. "SAD pozdravlja imenovanje novog Vijeća ministara BiH. Čestitamo predsjedniku Vijeća Vjekoslavu Bevandi i cijeloj vladi na preuzimaju važne odgovornosti vođenja BiH u ime njezinih građana", kaže se u priopćenju američkog State Departmenta. Također se izražava uvjerenost da će nova vlada BiH moći graditi napredak na nedavno prihvaćenim zakonima vezanim uz EU, kako bi "otvorila vrata zahtjevu BiH za statusom kandidata za članstvo u Uniji". Državno tajništvo izražava i očekivanje da će vlada u Sarajevu među svoje glavne prioritete uvrstiti sporazum o proračunu za 2012. i registraciju vojne imovine, kako bi se "zadovoljila uvjete za punopravno sudjelovanje u Akcijskom planu za članstvo (MAP) NATO-a". "Nadamo se da ćemo i dalje podržavati aspiracije BiH za europske i euro-atlantske integracije, zajedno s našim europskim i drugim međunarodnim partnerima", ističe se u priopćenju iz ureda glasnogovornice State Departmenta Victorije Nuland.
WASHINGTON - Sjedinjene Države podržavaju najnoviji plan Arapske lige o Siriji i spremne su humanitarno pomoći, no Ujedinjeni narodi teško će odobriti mirovnu snagu koja bi prekinula represiju režima predsjednika Bašara al-Asada nad narodom, rekla je u ponedjeljak američka državna tajnica Hillary Clinton. O stanju u Siriji Clinton je razgovarala s Ahmetom Davutogluom, ministrom vanjskih poslova Turske koja u UN-u pokreće humanitarnu kampanju za pomoć žrtvama al-Asadove represije. Arapska liga u nedjelju je usvojila rezoluciju kojom poziva na osnutak zajedničke mirovne misije UN-a i arapskih zemalja u Siriji. "Čuli smo poziv sirijskog naroda u pomoć i spremni smo raditi na dopremi lijekova, hitne pomoći ranjenima i stradalima", rekla je Clinton, no istaknula je da će plan Arapske lige biti teško provesti zbog protivljenja Kine i Rusije. U Vijeću sigurnosti UN-a Rusija i Kina su blokirale rezoluciju kojom se osuđuje represija i poziva al-Asada da ode s vlasti. Sirijski režim "pojačao je nasilje" u pojedinim gradovima gdje topništvom napada civile, rekla je Clinton.
DRESDEN - Nekoliko tisuća Nijemaca u ponedjeljak je u Dresdenu odalo počast za 25.000 žrtava savezničkog bombardiranja toga grada 1945. godine i prosvjedovalo je protiv okupljanja neonacista koji su željeli instrumentalizirati tu godišnjicu. Navečer je 13.000 osoba oformilo ljudski lanac u središtu grada kako bi reklo "ne" krajnjoj desnici, objavila je policija, a gradonačelnik Dresdena Dirk Hilbert rekao je da je okupljanje "jasna poruka protiv nacionalsocijalizma, rasizma i nasilja". Nešto ranije održan je marš protiv krajnje desnice i nacizma i položeno je cvijeće na groblju Heide gdje je pokopano 25.000 žrtava trodnevnog angloameričkog bombardiranja. Za godišnjicu je bilo mobilizirano 4.500 policajaca i nije bilo sukoba između 1.600 neonacista i nekih pet do šest tisuća antifašista. Zadnjih godina krajnja desnica nastoji instrumentalizirati godišnjicu strašnog bombardiranja Dresdena zapaljivim bombama od 13. do 15. veljače 1945., a zadnje dvije godine suprotstavljaju im se antifašisti.