ZAGREB - U Remetincu je u tijeku ispitivanje bivšeg premijera i predsjednika HDZ-a Ive Sanadera. Ispitivanje Sanadera zbog "crnih fondova" u HDZ-u zakazano je za 14 sati, doznalo se uoči samog ispitivanja od njegove braniteljice Jadranke Sloković. USKOK je nedavno proširo istragu u slučaju Fimi media zbog sumnje da se iz te tvrtke izvlačio novac iz državnih poduzeća i ministarstava te dijelom slijevao u HDZ-ov "crni fond" iz kojeg su se, među ostalim, financirale i predizborne kampanje HDZ-a. Proširenom istragom zbog "crnih fondova", osim Sanadera osumnjičeni su vlasnica Fimi medije Nevenka Jurak, bivša blagajnica HDZ-a Branka Pavošević, bivši glavni tajnik HDZ-a Ivan Jarnjak, bivši glasnogovornik stranke i vlade Ratko Maček te sama stranka HDZ i oni su ranije ispitani u USKOK-u.
ZAGREB - HDZ-ov odvjetnik Vladimir Gredelj uputio je danas pritužbu glavnom državnom odvjetniku Mladenu Bajiću zbog "curenja" podataka iz istrage u slučaju Fimi media te zatražio od USKOK-a da određene dokazne radnje ili njihove dijelove, ponajprije iskaze okrivljenika i svjedoka, učini dostupnim javnosti. "Očigledno je da postoji golem interes javnosti o sadržaju tog istražnog postupka. Činjenica da povremeno u javnost 'cure' informacije o tome što se događa unutar njega govori u prilog tome da se načelo tajnosti istrage, unatoč tome što je propisano Zakonom o kaznenom postupku, u konkretnom slučaju ne može održati, tim više što DORH nije poduzeo ništa kako bi se utvrdilo tko je odgovoran za takvo postupanje, niti je isto sankcionirao", navodi se u pritužbi koju je Gredelj u ime HDZ-a uputio Bajiću. Ističući potrebu da svi okrivljenici budu u istom položaju, kako u samom postupku, tako i pred "očima javnosti", Gredelj Bajiću predlaže da USKOK temeljem odredbe Zakona o kaznenom postupku donese odluku da određene dokazne radnje ili njihovi dijelovi, a ponajprije iskazi okrivljenika i svjedoka, nisu tajne, to jest da se njihov sadržaj može učiniti dostupnim javnosti. U USKOK-u danas nisu željeli ništa reći o HDZ-ovoj pritužbi i zahtjevu.
OSIJEK - Tri vijećnika osječko-baranjske Županijske skupštine izabranih na Nezavisnoj županijskoj listi (NŽL) Gordana Matkovića na današnjoj su sjednici istupili iz zajedničkog kluba vijećnika s HDSSB-om te formirali samostalni klub vijećnika NŽL-a. Na jučerašnoj sjednici osječkog Gradskoga vijeća isti potez su napravili predsjednik Vijeća Gordan Matković i još tri vijećnika Nezavisne gradske liste, a zbog neostvarivanja projekata, dogovorenih pri ulasku u zajednički klub s HDSSB-om. Prije rasprave o izmjenama i dopunama ovogodišnjeg proračuna vijećnik HDZ-a Josip Salapić zatražio je da se utvrdi ima li vladajući HDSSB većinu u skupštini za usvajanje takve odluke. Nakon stanke i provedene rasprave, predložene izmjene i dopune podržala su 32 od 51 vijećnika, a uz vijećnike HDSSB-a podržali su ih vijećnici kluba HNS-HSU, HSS-a te NŽL-a, uz objašnjenje da se radi o "kozmetičkim izmjenama". Predsjednik novog kluba vijećnika NŽL-a Goran Ilić izjavio je novinarima kako su se nakon jučerašnjih okolnosti u osječkom Gradskom vijeću stekli uvjeti za osnivanje kluba i u Županijskoj skupštini te da su spremni na suradnju sa svim klubovima vijećnika i podupirati dobre projekte. Nositelj Nezavisne liste Gordan Matković rekao je novinarima kako su njegovi vijećnici i dalje spremni podržavati rad župana i osječkog gradonačelnika te kako im nije namjera "stvaranje nereda i krize".
VUKOVAR - Vukovarski gradonačelnik Željko Sabo zahvalio je svima koji su na bilo koji način pomogli da obilježavanje vukovarske obljetnice prođe bez izgreda, ali je izrazio žaljenje što je Vlada za troškove organizacije uplatila Vukovaru tek 200 tisuća kuna, dok je HDZ-u zamjerio što je predizborni skup u Vukovaru održao 20. studenoga na dan kada se Vukovarci sjećaju žrtava na Ovčari. Obilježavanje Dana sjećanja na žrtve Vukovara 1991. kojim je u Vukovaru pod motom "Hrabri ljudi" od 11. do 20. studenoga obilježena 20. obljetnica vukovarske tragedije u Domovinskom ratu prošlo je bez ijednog izgreda unatoč činjenici da se u središnjem programu održanom 18. studenoga u Vukovaru okupilo više od 50 tisuća sudionika, rekao je Sabo (SDP) na konferenciji za novinare u vukovarskoj Gradskoj upravi. Također je izrazio žaljenje što je i ove godine Vlada za troškove organizacije tog spomen dana uplatila Gradu Vukovaru tek 200 tisuća kuna iako je ogranizacija, kako je rekao, koštala oko milijun kuna. Smatrao je opravdanim da Vlada pokrije cjelokupne troškove organizacije s obzirom da je odluku o proglašenju 18. studenoga Dana sjećanja na žrtvu Vukovara 1991. donio Hrvatski sabor. Također je zamjerio HDZ-u što je predizborni skup u Vukovaru odžao 20. studenoga na dan kada se Vukovarci prisjećaju žrtava ubijenih na Ovčari.
ZAGREB - Jesu li hrvatski radnici prezaštićeni, jesu li javna poduzeća kočničari razvoja, kako plaćati direktore javnih poduzeća te koliko bi trebali vrijediti kolektivni ugovori neka su od pitanja na koja su danas pokušali odgovoriti predstavnici HDZ-a, HSS-a, Kukuriku koalicije, HSLS-a, Hrvatskih laburista i Hrvatske ekonomske inicijative, na sučeljavanju koje je u Tvornici organizirao SSSH i Zaklada Friedrich Ebert. Hrvatski radnici, po mišljenju Borisa Kunsta (HDZ), nisu prezaštićeni, no oni zaposleni u javnoj upravi i državnim službama zaštićeniji su od onih koji rade kod privatnika. Kunst je napomenuo i kako je njegova stranka, kada je 2004. godine došla na vlast, morala vraćati neka radnička prava koja im je oduzela prethodna vlada. Čelnik Hrvatske ekonomske incijative Ljubo Jurčić (HEI) smatra da radnici nisu zaštićeni, dok je kapital "zaštićen kao Sveto pismo". Damir Bajs (HSS) je upozorio na velik broj onih koji imaju ugovore o radu na određeno vrijeme i ne mogu riješiti osnovne egistencijalne probleme. Čelnik Hrvatskih laburista - stranke rada Dragutin Lesar kao i čelnik HSU-a Silvano Hrelja (Kukuriku koalicija) slažu se da je radnik formalno pravno dobro zaštićen, no da je u stvarnosti loše zaštićen. Lesar je u tom smislu zamjerio nepostojanje radnih sudova. Po riječima Velimira Sriće (HSLS) trebalo bi štititi kult rada i znanja, a ne kult zaštićenosti. Hrvatski radnik nije skup, bili su suglasni svi sudionici sučeljavanja. Kada je riječ o kolektivnim ugovorima svi su uglavnom bili suglasni kako oni trebaju imati rokove trajanja.
ZAGREB - Udruga GONG apelirala je danas na Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija te Državno izborno povjerenstvo da, kao nadležne institucije, na vrijeme osiguraju primjereni broj biračkih mjesta u BiH kako bi tamošnji birači, odnosno hrvatski državljani bez prebivališta u Hrvatskoj koji zastupnike u Hrvatski sabor biraju u 11. izbornoj jedinici, na predstojećim parlamentarnim izborima mogli nesmetano i dostojanstveno ostvariti svoje biračko pravo. GONG napominje da su na zadnjim parlamentarnim izborima 2007. u BiH bila otvorena 124 biračka mjesta u 43 grada ili općine na kojima je glasovalo 82.229 birača. No, GONG upozorava da ove godine, prema novim pravilima, birači u BiH mogu glasati samo na četiri lokacije (Sarajevo, Tuzla, Mostar i Banja Luka), a da će broj biračkih mjesta biti znatno manji.
ŠIBENIK - Županijski sud u Šibeniku za 60 je dana produžio pritvor 43-godišnjem vozaču kamiona Draganu Paravinji, osumnjičenom za teško ubojstvo i pokušaj silovanja maloljetne Antonije Bilić i pokušaj silovanja 25-godišnje autostopistice. Pritvor mu je produžen radi mogućnosti bijega, te ponavljanja djela i naročito teških okolnosti u kojima je kazneno djelo počinjeno, doznaje se u Županijskom sudu. Paravinjin odvjetnik po službenoj dužnosti Branko Baica kaže kako još uvijek nije primio odluku o produljenju pritvora, no kako ga ona ne čudi i na nju se vjerojatno neće žaliti. Baica nije mogao reći kada bi mogao početi sudski postupak protiv Dragana Paravinje. To će, kazao je, ovisiti o tome hoće li Paravinja uložiti prigovor na optužnicu DORH-a.
ZAGREB - Bivši voditelj pisarnice Kaznenog odjela Vrhovnog suda Hakija Rizvić priznao je danas da je primio mito od dvojice odvjetnika kojima je zauzvrat otkrio neke odluke suda te se nagodio s USKOK na jednogodišnju uvjetnu zatvorsku kaznu. Po presudi zagrebačkog Županijskog suda donesenoj na temelju nagodbe, Rizvić neće odslužiti kaznu ako u iduće dvije godine ne počini kazneno djelo. Uz to, na pet godina mu je zabranjeno obavljanje djelatnosti službenika te oduzeto oko 6000 kuna koliko vrijedi mobitel koji je dobio kao mito. Rizvić je krivnju priznao iza zatvorenih vrata na ročištu optužnog vijeća suca Vladimira Pavlekovića. Prije njega s USKOK-om su se krajem listopada nagodila dvojica suoptuženih odvjetnika, Predrag Jošanović i Gordan Nižić koji su priznali da su davali mito. Obojica su kažnjena sa šest mjeseci zatvora, uvjetno na godinu dana.
ZADAR - U požaru koji je noćas oko 2,50 sati buknuo na Trgu hrvatske mladeži u Benkovcu u potpunosti su izgorjela četiri parkirana vozila, a još su tri zahvaćena požarom. Nakon očevida te razgovora s očevidcima i vlasnicima zapaljenih vozila policija za sada odbacuje mogućnost da je požar podmetnut. Po svemu sudeći, uzrok je tehnički kvar na jednom od automobila. Po prvim podatcima iz zadarske policije doznaje se da nema indicija o namjerno podmetnutu požaru. Glasnogovornik policije Elis Žodan rekao je da od očevidaca i oštećenika nema indicija o podmetanju požara. Jedan svjedok policiji je rekao kako je vatra izbila na jednom od vozila te da u tom trenutku nije bilo nikoga tko bi mogao podmetnuti požar, dodao je Žodan. Sumnja se da je požar počeo na "audiju" A6 i da se proširio na ostala vozila. Tijekom dana očekuje se dolazak vještaka iz Centra za kriminalističko vještačenje "Ivana Vučetića" iz Zagreba. Neslužbeno se doznaje da je riječ o automobilima poznatih benkovačkih poduzetnika i ugostitelja.
IČIĆI - Plava vrpca Vjesnika za 2011., nagrada za pothvate spašavanja ljudi i imovine na moru, danas je na prigodnoj svečanosti u ACI marini u Ičićima u pojedinačnoj konkurenciji dodjeljena zapovjedniku ribarskog broda "Nebeski" Robertu Mršiću iz Pinezića na otoku Krku, a u momčadskoj konkurenciji posadi norveškog trgovačkog broda "Emu Arrow". Robertu Mršiću uručen je zlatni prsten Plave vrpce Vjesnika i pismeno priznanje, a posada norveškog broda "Emu Arrow" dobila je srebrnu plaketu Plave vrpce Vjesnika, svileni plamenac i pismeno priznanje. Nagradu je Mršiću predao pomoćnik direktora Vjesnika Robert Mekinić, a umjesto kapetana broda "Emu Arrow" Nedjeljka Škapula, koji plovi, nagradu je od glavnog urednika Vjesnika Brune Lopandića preuzela kapetanova supruga Josipa Škapul. Robert Mršić spasio je tijekom nevremena dvočlanu posadu, nautičare iz Belgije i Hrvatske, s američke jedrilice "Nage Libre", dugačke 13,5 metara. Posada trgovačkog broda " Emu Arrow" , tvrtke "Gearbulk", kojim je zapovjedao Nedjeljko Škapul s otoka Lošinja, spasila je svoj brod za vrijeme potresa i tsunamija u japanskoj luci Kašima.
ZAGREB - S namjerom da se cijelo društvo potakne na više solidarnosti i plemenitosti te oda priznanje pojedincima u zdravstvenom sustavu koji rade na dobrobit pacijenata, Udruga hrvatskih pacijenata (UHP) dodijelila je danas sedmi puta priznanja za najsestru i najliječnika u 2011. godini. Najliječnik je dr. Marija Spajić, pedijatar nefrolog i voditeljica dječjeg odjela Opće bolnice Karlovac, a priznanje joj je dodijeljeno na prijedlog obitelji Vuković iz Grabovca, jer niz godina nesebično i s puno pažnje skrbi o njihovoj kćeri, koja je rođena s teškim zdravstvenim problemima. Priznanje za najsestru dobila je viša medicinska sestra, ujedno glavna sestra Kliničkog bolničkog centra Split Marija Županović, zbog svog više od 40 godina dugog rada s pacijentima te kao najprepoznatljivija osoba svoje bolnice.
ZAGREB - Na 3. stručnom skupu međuresorne suradnje na području zaštite od nasilja u obitelji i nasilja nad ženama te obiteljsko i kazneno pravne zaštite mladeži i obitelji, upozoreno je kako, unatoč tome što se ulaže i čine pomaci u prevenciji nasilja, i dalje imamo velik broj slučajeva nasilja u obitelji što ga čini ozbiljnim javnim problemom. "Nasilje u obitelji je u porastu a ne u padu", rekla je voditeljica Nacionalnog tima za prevenciju Branka Žigante Živković s Viskog prekršajnog suda. Kada govorimo o nasilju kao kaznenom djelu, u padu su djela ubojstava ali ne i djela ubojstava u obitelji. Što se tiče nasilja iz domene prekršajnog sudovanja, skala se ne mijenja, odnosno, u zadnje tri godine je to oko 16.800 prijavljenih slučajeva godišnje, kazala je voditeljica Nacionalnog tima. Edukacija o tom problemu osnova je za djelovanje timova na lokalnoj i županijskoj razini, kazala je naglasivši da svaka karika u lancu prevencije na institucionalnoj razini mora djelovati i biti povezana kako ne bi došlo do tragičnih slučajeva obiteljskoga nasilja. Osvrčući se na nedavne tragične slučajeve, kazala je kako oni ne znače da "sustav ne odrađuje već da je u određenim situacijama zakazao".