"O tome se raspravljalo. To bi mogao biti jedan od načina da se zaobiđu pravna ograničenja koja vežu ruke ECB-u", kazao je jedan dužnosnik upućen u tijek razgovora. Drugi je kazao da se istražuje mogućnost da ECB posudi novac MMF-u.
Ideja se pojavila u kontekstu esakalacije dužničke krize u eurozoni, koja je sada zaprijetila i Italiji ili čak i Francuskoj, pa dužnosnici očajnički nastoje više uključiti ECB u nastojanja da se vladama osigura više vremena za provedbu reformi.
Ekonomisti tvrde da samo ECB može tržištima ponuditi vjerodostojno jamstvo, budući da se planovi o povećanju zajmodavnih kapaciteta europskog kriznog fonda (EFSF) na 1.000 milijardi eura zaduživanjem vjerojatno neće ostvariti u potpunosti a čak i ako se ostvare, iznos neće biti dovoljan.
Francuska je otvoreno zatražila da se ECB više angažira u rješavanju krize dodjelom bankovne licence EFSF-u koja bi mu omogućila da se refinancira ECB-ovim operacijama jačanja likvidnosti.
Njemačka se žestoko usprotivila toj ideji, strahujući da bi u konačnici rezultirala financiranjem proračunskih manjkova, te ugrozila neovisnost središnje banke i potpirila inflaciju, pa bi kupovna moć svih građana eurozone oslabila.
Zato su dužnosnici razmišljali o tome kako uključiti ECB u suzbijanje krize i istodobno jamčiti njegovu neovisnost. To bi se moglo postići time da ECB posuđuje novac MMF-u umjesto vladama eurozone, kazali su.
"To je, bar zasada, samo ideja", kazao je jedan dužnosnik eurozone.
Članak 23 statuta ECB-a kaže da "ECB može provoditi sve vrste bankovnih transakcija u odnosima s trećim zemljama i međunarodnim organizacijama, uključujući operacije zaduživanja i posudbe novca".
MMF bi potom mogao upotrijebiti ECB-ov novac za financiranje različitih operacija pomoći u eurozoni, uključujući preventivne kreditne linije koje bi odobravao samostalno ili u suradnji s europskim kriznim fondom.
"Izvedivo je", zaključio je drugi dužnosnik eurozone.