Ako ECB jednom popusti, više nema povratka, upozorio je Roesler, govoreći u Berlinu.
Odbacio je sugestije da banka tiska novac kako bi pomogla prezaduženim zemljama. To bi moglo pomoći kratkoročno, ali nestat će "poticaj za stvaranje trajne stabilnosti i reforme", naglasio je Roesler, inače ministar gospodarstva.
Dosad se ECB razlikovao od američke središnje banke Federal Reserve i enegleske Bank of England po tome što se suzdržavao od politike "kvantitativnog ublažavanja", što je zapravo šifra za tiskanje novca.
Umjesto toga, ECB sterilizira odnosno neutralizira svoje kupovine obveznica tjednim operacijama usisavanja likvidnosti u iznosima koji odgovaraju onima izdvojenima za kupovine obveznica.
Banka je, međutim, pod sve snažnijim pritiskom svjetskih čelnika da se više angažira u suzbijanju krize koja je sada zahvatila i velikog dužnika Italiju.
Njemačka se snažno suprotstavila ECB-ovom programu kupovine obveznica zaduženih zemalja eurozone, tvrdeći da to kompromitira neovisnost banke.