CANNES - Skupina najbogatijih zemalja svijeta, G20, pristat će na povećanje sredstava Međunarodnoga monetarnog fonda (MMF) zbog krize, i to "brzo, bude li trebalo", rekao je u petak predsjednik Europske unije Herman Van Rompuy tijekom konferencije za novinare u francuskom Cannesu. "G20 je spreman (...) odobriti dodatne resurse za MMF i brzo ih osigurati bude li potrebno", rekao je novinarima pred kraj skupa. Ministri financija najrazvijenih zemalja i zemalja u razvoju koje bilježe brz gospodarski rast utvrdit će tri "konkretne mogućnosti" do "idućeg susreta", kazao je Van Rompuy. "Stanoviti broj zemalja potvrdilo je spremnost da sudjeluje u tome povećanju", ustvrdio je predsjednik EU-a, ne imenujući te zemlje. Predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso rekao je na istoj tiskovnoj konferenciji da to povećanje sredstava fonda nije namijenjeno samo zemljama eurozone, već i svima kojima bi taj novac zatrebao. Sjedinjene Države usprotivile su se povećanju stalnih sredstava MMF-a, pa se G20 odlučio za pojedinačno izdvajanje na dobrovoljnoj bazi.
CANNES - Talijanski premijer Silvio Berlusconi kazao je u petak u Cannesu da je Italija odbila ponudu MMF-a o financijskoj pomoći radi prevladavanja krize dok članice G20 oklijevaju pomoći Europi u rješavanju dužničke krize. Europski čelnici ranije su objavili da će Italija dopustiti MMF-u da prati njezinu provedbu reformi mirovinskog sustava i tržišta rada i privatizaciju. U sinoćnjim razgovorima sa čelnicima eurozone i s američkim predsjednikom Barackom Obamom, talijanski je premijer pristao da MMF i EU objavljuju tromjesečna izvješća o talijanskom ispunjavanju obećanja s prošlotjednog europskog summita, ustvrdili su. Berlusconi razumije težinu stanja i aktivno je sudjelovao u razgovorima, dodali su diplomati. Čelnici 20 najvećih razvijenih i gospodarstava u razvoju u sklopu skupine G20 okupili su se u Cannesu na dvodnevnom summitu kako bi raspravljali o podršci krhkom oporavku svjetskog gospodarstva ali je njihovu pažnju zaokupila Grčka najavom referenduma o međunarodnoj pomoći, a potom i Italija čiji su troškovi zaduživanja ovog tjedna prekoračili šest posto. "Držim to dokazom da je talijanski proces reformi važan za zemlju i za eurozonu u cjelini", komentirao je predsjednik Komisije Jose Manuel Barroso.
FRANKFURT - Dužnosnik Europske središnje banke (ECB) Juergen Stark pozvao je središnju banku eurozone da najavi skori završetak programa otkupa obveznica, ističući kako takav plan smatra privremenim usprkos zahtjevima prema ECB-u da učini upravo suprotno i poveća vrijednost programa kako bi pridonio rješavanju dužničke krize. Kontroverzni program otkupa obveznica našao se u središtu pozornosti jer neizvjesna budućnost Grčke produbljuje krizu 17-članog bloka. Mnogi analitičari smatraju da su ECB-ov plan otkupa obveznica i instrumenti kojima raspolaže jedino rješenje. Novi čelnik ECB-a Mario Draghi u četvrtak je kazao da je program privremen i ograničen, a to su izjave koje sugeriraju da želi održati pritisak na vlade čije zemlje potresa dužnička kriza da provedu reforme. "Mario Draghi jasno je kazao da je riječ o privremenoj mjeri a nije nepoznato da nikad nisam bio osobiti zagovornik toga programa", kazao je Stark, član upravnog odbora ECB-a, u petak na tiskovnoj konferenciji u Frankfurtu. "Očekujem da bismo trebali okončati ovaj program što je prije moguće, jer daje krive poruke zemljama članicama, njihovim vladama koje bi trebale srediti stanje svojih proračuna".
BERLIN - Narudžbe u njemačkoj industriji pale su u rujnu za 4,3 posto u odnosu na prethodni mjesec, pritisnute dvoznamenkastim padom potražnje iz ostalih zemalja eurozone, priopćila je u petak njemačka vlada. Time su zabilježile pad treći mjesec zaredom. U kolovozu su se smanjile za 1,4 posto. Pad potražnje zabilježen je i u samoj Njemačkoj i u inozemstvu, pri čemu su inozemne narudžbe kliznule za 5,4 posto, pritisnute 12,1-postotnim padom narudžbi iz 17-člane eurozone. Domaće narudžbe bile su niže tri posto. U dvomjesečnom razdoblju koje obuhvaća rujan i kolovoz, a predstavlja bolji pokazatelj jer isključuje moguće jednokratne faktore, narudžbe su zabilježile još veći pad, za 4,6 posto u odnosu na prethodna dva mjeseca. Najnoviji podaci pokazuju da najveće europsko gospodarstvo posustaje pod pritiskom slabijih globalnih prognoza i eskalacije dužničkih problema u eurozoni. Na godišnjoj razini ukupne su narudžbe u rujnu porasle za skromnih 2,4 posto. U dvomjesečnom razdoblju koje obuhvaća kolovoz i rujan uvećane su na godišnjoj razini za 4,4 posto.
LONDON/FRANKFURT/PARIZ - Europski burzovni indeksi oslabili su nakon što je njemačka kancelarka Angela Merkel kazala da gotovo nijedna zemlja iz skupine G20 nije objavila da namjerava sudjelovati u europskom kriznom fondu. Indeks londonske burze FTSE ostao je gotovo nepromijenjen, na 5.545 bodova, a indeks frankfurtske burze DAX je oslabio 1,9 posto, na 6.016 bodova. Pariški CAC je bio u minusu 0,93 posto i iznosio 3.165 bodova. Raspoloženje tržišta pokvarila je kancelarka Merkel izjavom da gotovo nijedna zemlja iz skupine 20 vodećih razvijenih i gospodarstava u nastajanju G20 nije objavila da namjerava sudjelovati u europskom kriznom fondu, što je okončalo kratko olakšanje na burzama nakon grčkog odustajanja od referenduma. Američko izvješće o zaposlenosti u listopadu s 80 tisuća neto otvorenih radnih mjesta, uglavnom je ispunilo očekivanja. Trgovina je na burzama oscilirala između pozitivnog i negativnog a slično su se ponašale i dionice. U bankovnom sektoru francuski BNP Paribas ojačao je 1,2 posto, slijedom dobrih rezultata ali i otpisa duga Grčke, Španjolske i Italije. Oslabio je pak Commerzbank za 5,3 posto nakon objave gubitaka u trećem kvartalu. Osiguravatelji su bilježili gubitke, francuska AXA s minusom 2,3 a njemački Allianz 3,3 posto. Rudarski sektor je jačao, Rio Tinto je bio u plusu 1,3 posto a Anglo American 1,8 posto.
LONDON/NEW YORK - Euro je u petak oslabio prema dolaru na međunarodnim tržištima zbog neizvjesnosti u vezi paketa pomoći EU-a pred ključno glasovanje u Grčkoj o povjerenju vladi, koja je potisnula u drugi plan naznake poboljšanja na američkom tržištu rada. Euro je tijekom dana prema dolaru u tim okolnostima oslabio 0,5 posto i njime se trgovalo po 1,3747 dolara. Na putu je tako da zabilježi najlošiju tjednu izvedbu od 11. rujna. Ranije je nakratko dosegnuo najvišu razinu u tjedan dana prema švicarskom franku, od 1,2248 franaka, temeljem navodnih kupovina švicarskih kompanija i spekulacija da bi švicarska središnja banka mogla podići ciljani minimalni tečaj eura od 1,2 franka. Dolar je tijekom dana ojačao i prema franku, poskočivši 1,2 posto na 88,96 centima. Prema jenu je bio na manjem dobitku, od gotovo 0,2 posto, te se njime trgovalo po 78,18 jena.