ZAGREB/LUXEMBOURG - Optimizam europskih potrošača dodatno je splasnuo u listopadu, pokazale su prve procjene Europske komisije. Indeks povjerenja potrošača eurozone za listopad spustio se na minus 19,9 bodova, s minus 19,1 bod u rujnu, objavila je Komisija u četvrtak. U Europskoj uniji indeks je kliznuo s minus 19,1 boda u rujnu na minus 20,2 boda u listopadu. U prethodnom mjesecu indeks je pao za 2,6 bodova u eurozoni i za 2,3 boda u EU, pri čemu su potrošači u obje regije bili pesimističniji u vezi s općim stanjem u gospodarstvu u narednom razdoblju a pojačano su strahovali i od nezaposlenosti. Lošije su ocijenili i svoju očekivanu financijsku situaciju. Komisija će konačne podatke za listopad objaviti 27. listopada, uključujući i indeks poslovne i gospodarske klime.
BRUXELLES - Europska komisija pozvala je talijansku vladu da hitno finalizira i predoči nacrt novih proračunskih rezova i reformi. Neposredno uoči sastanka ministara financija eurozone u petak koji će označiti početak niza ključnih okupljanja u Bruxellesu, glasnogovornik povjerenika EU-a za ekonomsku politiku Ollija Rehna kazao je da će partneri "potaknuti talijanske vlasti da hitno finaliziraju i predstave te planove". Italija je pod snažnim pritiskom da sreze javnu potrošnju, budući da oklijeva ispuniti obećanja od prije nekoliko mjeseci a u međuvremenu su agencije srezale rejting nekoliko talijanskih banaka. Bruxelles također traži od Rima da promijeni način upravljanja gospodarstvom, te da uvede konkurenciju u određene profesije i otvori pojedine dijelove tržišta. Od Italije se traži da provede "ne samo fiskalnu konsolidaciju, već i reforme za poticanje rasta", koje su po riječima glasnogovornika "izuzetno važne u talijanskom gospodarstvu", naglasio je Altafaj.
ZAGREB/BRUXELLES -Predstavnici zemalja članice EU-a u Stalnom odboru za hranu i zdravlje životinja poduprli su prijedlog Europske komisije kojim bi se trebala znatno poboljšati zaštita potrošača i industrije od moguće kontaminacije dioksinom, priopćeno je iz Bruxellesa. Četiri mjere koje bi trebale biti provedene širom EU-a do polovice sljedeće godine dodatno će smanjiti rizik kontaminacije u prehrambenom lancu, a provedbom tih mjera izbjeći će se povlačenje hrane s tržišta i znatni financijski troškovi za potrošače i industriju, kaže se u priopćenju. Između ostaloga, masnoće namijenjene za hranu odsad će se strogo odvajati tijekom proizvodnje i transporta od masti namijenjenih za tehničke svrhe. Uvest će se također harmonizirani plan na razini EU-a s obveznim minimalnim testiranjem na dioksin, ovisno o tome koliki rizik proizvod predstavlja, a svi laboratoriji morat će izravno obavještavati ovlaštena tijela o bilo kakvoj prekomjernoj količini dioksina. Odluku sada trebaju odobriti Europski parlament i Vijeće EU-a prije nego može stupiti na snagu, što se očekuje polovicom 2012.
LUXEMBOURG - Europski ministri poljoprivrede i ribarstva, koji su se u četvrtak i petak okupili na sastanku u Luxembourgu, kritizirali su nekoliko ključnih točaka reforme Zajedničke poljoprivredne politike (CAP), najavljujući time teške pregovore o tom dokumentu čiji je cilj pravednija raspodjela poticaja između starih i novih članica, te poticanje ekološki prihvatljive proizvodnje. Na sastanku, većina ministara kritizirala je važne elemente tog projekta, poput uvjetovanja 30 posto izravne pomoći poštivanjem zaštite okoliša, te ostavljanje sedam posto neobrađenih poljoprivrednih površina. Komisija je predložila da se 30 posto pomoći poljoprivrednicima uvjetuje većom brigom za ekologiju. Komisija je predložila i da se poticaji koji po proizvođaču prelaze 150.000 eura godišnje smanjuju te da se ograniče na maksimalno 300.000 eura po aktivnom poljoprivredniku. Prijedlozi se odnose na sljedeće sedmogodišnje proračunsko razdoblje od 2014. do 2020. godine. EU na poljoprivrednu politiku godišnje troši oko 55 milijarda eura.
BERLIN - Poslovna klima u Njemačkoj u listopadu je pogoršana četvrti mjesec zaredom, pokazali su najnoviji podaci uglednog istraživačkog instituta Ifo. Ifo indeks poslovne klime u listopadu je smanjen za puni bod u odnosu na prethodni mjesec, na 106,4 boda, objavio je institut Ifo. "Ifo indeks poslovne klime u njemačkim sektorima industrije i trgovine dodatno je smanjen u listopadu. Poslovna situacija kompanija nije tako dobra kao što je bila posljednjih mjeseci. Što se pak tiče poslovanja u idućih šest mjeseci, kompanije su skeptičnije nego prije. S obzirom na previranja na međunarodnim tržištima, njemačkom gospodarstvu još uvijek ide dobro", kazao je predsjednik Ifo instituta Hans-Werner Sinn. Budno praćeni podaci toga instituta potpiruju bojazni da najveće europsko gospodarstvo usporava, a jačaju i sumnje da će ono i dalje biti glavni motor rasta za Europu.
VARŠAVA - Guverner poljske središnje banke Marek Belka poručio je da Poljska ustraje u planiranom usvajanju eura, upozorivši ipak da trenutno ne bi bilo pametno određivati ciljani datum. "Poljska odlučno ustraje na tome da se priključi eurozoni", kazao je Belka na konferenciji, istaknuvši ipak da je teško ignorirati dužničku krizu koja potresa eurozonu. Premda je ustvrdio da ne bi bilo pametno određivati konkretan datum priključenja eurozoni, Belka je istaknuo da se Poljska ipak mora pripremiti za eventualne promjene. Na istoj je konferenciji predsjednik Europske središnje banke (ECB) na odlasku Jean-Claude Trichet ustvrdio da se euro pokazao velikim uspjehom, unatoč tome što trenutno neke članice eurozone pogađaju veliki dužnički problemi. "Euro kao valuta predstavlja veliki uspjeh. On ostaje vjerodostojna valuta jer ga podržavaju sjajni fundamenti", kazao je Trichet na konferenciji koju je organizirala poljska središnja banka.
RIM - Talijanski premijer Silvio Berlusconi u četvrtak je neočekivano za novog guvernera talijanske središnje banke (BOI) imenovao Ignazija Visca, trećerangiranog dužnosnika te monetarne institucije. Šezdesetjednogodišnji Visco zamijenit će na toj poziciji Marija Draghija koji će krajem mjeseca preuzeti kormilo u Europskoj središnjoj banci. Njegovo je imenovanje kompromisno rješenje kojim je dokončano višemjesečno političko natezanje u vladajućoj koaliciji desnog centra. Berlusconi je uputio pismo upravnom vijeću središnje banke u kojem je naveo da vlada želi da Visco bude imenovan guvernerom nakon Draghijeva odlaska u ECB 1. studenog. Visco je istaknuti akademik i bivši glavni ekonomist Organizacije za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD).
TOKIO - Japanska vlada odobrila je dodatni proračun vrijedan 12.100 milijardi jena (157 milijardi dolara) za financiranje obnove područja opustošenih potresom i tsunamijem. Dodatni je proračun najnovija mjera kojom vlada pokušava potaknuti rast japanskog gospodarstva i njegov izlazak iz sadašnje recesije. Oko 2.000 milijardi jena bit će upotrijebljeno i za pomoć poduzećima da se lakše nose s jakim jenom. Proračun će biti predstavljen parlamentu idućeg tjedna. Riječ je o trećem dodatnom proračunu u ovoj godini, nakon svibanjskog u iznosu 4.000 milijardi jena i onog iz srpnja, vrijednog 2.000 milijardi jena. Vlada je već povisila vrijednost ukupnog proračuna na rekordnih 106.400 milijardi jena.
LONDON - Cijene nafte stabilizirale su se u petak na londonskom tržištu iznad razine od 109 dolara budući da financijska tržišta očekuju dva ključna summita na kojima bi europski čelnici trebali dogovoriti rješenje za dužničku krizu u eurozoni. Cijena barela sirove nafte u Londonu ostala je gotovo nepromijenjena, na 109,66 dolara, nakon što je tijekom jutra dosegla najvišu razinu od 110,00 dolara. Na američkom tržištu cijena barela bila je u plusu 35 centi, te se barel prodavao po 86,42 dolara. Francuska i Njemačka su priopćile da će europski čelnici u nedjelju detaljno ispitati sveobuhvatno rješenje za krizu i nastojati ga usvojiti do srijede. Teškoće u postizanju dogovora nagrizaju povjerenje u Europi. Tako se njemačka poslovna klima u listopadu pogoršala četvrti mjesec zaredom, spustivši se na najnižu razinu od sredine 2010. Ulagači se boje da bi duboka podjela između Francuske i Njemačke mogla značiti da neće biti postignut veći napredak na jačanju ovlasti Europskog fonda za financijsku stabilnost. Na američkom je tržištu cijene poduprlo očekivanje hladnije zime u SAD-u, zbog čega se očekuje rast potražnje za loživim uljem.
LONDON/FRANKFURT/PARIZ - Europskim tržištima dionica u petak su snažan poticaj za rast pružile obnovljene nade da će europski dužnosnici u idućih nekoliko dana iznjedriti rješenje za prevladavanje dužničke krize u eurozoni. Londonski indeks Ftse ojačao je 1,22 posto, na 5.450 bodova, frankfurtski DAX za 1,99 posto, na 5.881 bod, a pariški CAC za 1,52 posto, na 3.130 bodova. Iako ulagači priželjkuju da europski čelnici postignu napredak u smjeru sveobuhvatnog plana za ublažavanje dužničke krize na nedjeljnom summitu, Francuska i Njemačka poručile su da odluka neće biti donesena prije drugog summita koji će se održati iduće srijede. Bankovne dionice među najvećim su dobitnicima zbog optimizma da će čelnici EU-a postići dogovor o dokapitalizaciji banaka, iako postoje razmimoilaženja u stavovima Njemačke i Francske o modalitetima povećanja kreditnih kapaciteta Europskog fonda za financijsku stabilnost (EFSF). Dionice u europskom bankovnom sektoru u prosjeku su bile na dobitku od 1,4 posto. Od najvećih dobitnika isticale su se francuska banka BNP Paribas i talijanski UniCredit, sa skokom cijena dionica od 2,4 i 4,0 posto.
TOKYO - Na azijskim se burzama jutros trguje oprezno jer ulagači nisu spremni znatnije mijenjati pozicije uoči summita Europske unije, koji bi trebao dati jasnije odgovore kako suzbiti dužničku krizu. Na Tokijskoj je burzi Nikkei indeks bio u minusu 0,2 posto, dok su cijene dionica u Australiji, Hong Kongu i Šangaju oslabile između 0,1 i 0,5 posto. Burzovni indeksi u Singapuru i Južnoj Koreji porasli su 0,5, odnosno 1,5 posto, dok je MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio gotovo nepromijenjen u odnosu na jučer. „Dok europski plan ne dobije jasne obrise i uvjeri ulagače da su rješenja dobra, tržište se neće moći znatnije pokrenuti, a cijene dionica kretat će se u dosadašnjem rasponu“, kaže Hiroichi Nishi, direktor u tvrtki SMBC Nikko Securities.
NEW YORK - Na Wall Streetu su u četvrtak cijene dionica blago porasle, zahvaljujući dobrim makroekonomskim podacima i poslovnim rezultatima kompanija, no trgovalo se vrlo nesigurno u očekivanju odluka europskih lidera o rješavanju dužničke krize. Dow Jones ojačao je 37 bodova, ili 0,32 posto, na 11.541 bod, a S&P 500 indeks 0,46 posto, na 1.215 bodova. Nasdaq indeks oslabio je, pak, 0,21 posto, na 2.598 bodova. I dok se čekaju rješenja za dužničku krizu, ulagače su jučer ohrabrili relativno dobri makroekonomski podaci. Broj prvih zahtjeva za pomoć nezaposlenima u SAD-u pao je prošloga tjedna za 6.000, na 403.000. Na Wall Streetu, American Stock Exchangeu i Nasdaqu vlasnika je jučer zamijenilo 7,8 milijardi dionica, dok prosječan dnevni obujam u ovoj godini iznosi 8 milijardi. Pritom je na NYSE odnos između dionica koje su dobile i onih koje su izgubile na vrijednosti iznosio 3 naprema 2.