BRUXELLES - Inspektori Europske unije preporučili su isplatu šeste tranše kredita Grčkoj u najkraćem mogućem roku, iako dinamiku državnog duga smatraju iznimno zabrinjavajućom, navodi se u nacrtu dugo očekivanog dokumenta, koji je Reuters u četvrtak dobio na uvid. Europska komisija zaključuje u izvješću da je grčka recesija znatno dublja no što se očekivalo, održivost državnog duga pogoršala se u odnosu na razdoblje prije nekoliko mjeseci, a srednjoročne prognoze rasta možda će se morati snižavati. Autori izvješća zaključuju ipak da će dodatne vladine mjere koje se tiču prihoda i rashoda omogućiti Ateni da ostvari ciljane razine deficita za 2012., ali ne i za ovu godinu. U izvješću se preporuča da pomoć bude isplaćena "što prije: čim parlament usvoji odgovarajuće zakone o dogovorenim prethodnim mjerama fiskalne konsolidacije, privatizacije i reforme tržišta rada, koje je vlada najavila". Inspektori su zaključili reviziju grčkih financija sredinom mjeseca, kazavši da će Atena vjerojatno dobiti tranšu od osam milijardi eura početkom studenog.
BERLIN - Njemačka vlada gotovo je prepolovila prognoze rasta za njemačko gospodarstvo za iduću godinu zbog prigušenih očekivanja u vezi izvoza, potičući strahove da se najveće europsko gospodarstvo suočava s oštrim usporavanjem. Vlada kancelarke Angele Merkel u idućoj godini tako očekuje rast od jedan posto, čime je ošto srezana ranija prognoza od 1,8 posto. Prognoza rasta za ovu godinu blago je pak snižena, na 2,9 posto, s prvotno očekivanih tri posto. "Tempo rasta usporio je, kako smo i očekivali", kazao je njemački ministar gospodarstva Philipp Roesler. Dodao je ipak da njemačko gospodarstvo ostaje na putu rasta. Ministarstvo gospodarstva istaknulo je da je slabiji izvoz zbog globalnog usporavanja glavni razlog usporavanja gospodarskog rasta. Izvoz bi ove godine trebao porasti po stopi od 7,5 posto, a u idućoj za svega 3,5 posto. "Domaća potrošnja će ubuduće postati ključnim osloncem gospodarskog rasta u Njemačkoj", objavilo je ministarstvo.
BRATISLAVA - Slovački zastupnici odobrili su u četvrtak uvođenje posebnog poreza za banke s ciljem prikupljanja 80 milijuna eura kako bi se proračunski manjak u idućoj godini smanjio na 3,8 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP). Zakon predviđa oporezivanje bankovnih neosiguranih depozita po stopi od 0,4 posto od sljedeće godine a da bi stupio na snagu, mora ga odobriti i predsjednik. "Ministarstvo financija očekuje da će se tim porezom generirati 80 milijuna eura godišnje" na strani prihoda, kazao je glasnogovornik ministarstva Martin Jaros. Iako europska dužnička kriza predstavlja izravnu prijetnju za slovački bankovni sektor, prihodi od novog poreza prikupljat će se "u poseban fond za eventualno spašavanje banaka i financijskih institucija", rekao je Jaros. U nacrtu proračuna za 2012. slovačka vlada na odlasku obvezala se da će srezati proračunski manjak na 3,8 posto BDP-a, s ovogodišnjih 4,9 posto BDP-a.
HELSINKI - Najveći proizvođač mobitela u svijetu finska Nokia izvijestio je u četvrtak da je u trećem tromjesečju poslovao s neto gubitkom od 68 milijuna eura zbog pada prodaje pametnih telefona za 39 posto i oštre konkurencije. U prošlogodišnjem trećem tromjesečju poduzeće je zabilježilo neto dobit od 529 milijuna eura. Neto prihodi pali su u razdoblju od srpnja do kraja rujna za 13 posto u odnosu na isto razdoblje lani i iznosili su 8,9 milijardi eura. Posebno snažan pad zabilježen je u segmentu pametnih telefona, uz pad odgovarajućih prihoda na 2,2 milijarde eura, s 3,6 milijardi u istom razdoblju lani. Nokija je ukupno prodala 16,8 milijuna pametnih telefona, u odnosu na 27,1 milijun u istom razdoblju lani. U finskom poduzeću ističu da je glavni razlog pada prihoda od prodaje uređaja i usluga bila niža prosječna prodajna cijena mobilnih uređaja i pametnih telefona i jačanje eura u odnosu na pojedine valute. Analitičari su očekivali još slabije rezultate, pa je Nokijina dionica nakon objave izvješća poskočila 12 posto, na pet eura.
LONDON - Euro je u četvrtak ojačao na međunarodnim tržištima nakon što su objavljene glavne smjernice aktualnog kriznog fonda za eurozonu i donekle ohrabrile ulagače koji traže pojašnjenja planova političara u vezi rješenja dužničke krize u regiji. Euro je tijekom dana u odnosu na dolar bio na dobitku 0,3 posto i njime se trgovalo po 1,3798 dolara, nakon što je nakratko dosegnuo 1,3843 dolara, najvišu razinu u današnjem trgovanju. U sličnom postotku ojačao je i prema jenu, na 105,94 jena. Dolar je pak ostao nepromijenjen prema jenu, na 76,83 jena. Vijesti o nacrtu dokumenta pripremljenog za summit EU-a u kojem su glavne smjernice za Europski fond za financijsku stabilnost (EFSF), pomogle su oporavku eura s najniže razine u današnjoj trgovini od 1,3673 dolara na koju se spustio zbog sumnji da će europski čelnici poduzeti agresivne poteze kako bi ublažili dužničku krizu na summitu 23. listopada. Podršku euru pružila je i aukcija španjolskih i francuskih obveznica koja je naišla na solidnu potražnju, umirivši time određene zabrinutosti u vezi širenja krize na neka velika gospodarstva eurozone.
LONDON - Cijene nafte u četvrtak su porasle na međunarodnim tržištima nakon što su europski dužnosnici predstavili planove za rješavanje dužničke krize u eurozoni kroz kupnju državnih obveznica, a dodatnu potporu pružala im je i tijesna opskrba. Cijena barela sirove nafte u Londonu porasla je 82 centa, na 109,21 dolar. Najveću dnevnu razinu od 109,64 dolara dosegla je nakon objave dokumenta u kojem se pojašnjava kako će Europski financijski stabilizacijski fond moći kupovati obveznice na sekundarnom tržištu. Na američkom tržištu cijena barela bila je u plusu 39 centi, te se barel prodavao po 86,50 dolara. Cijene nafte na američkom tržištu poduprla je objava američke vlade o stanju zaliha. U prošlom su tjednu zalihe nafte i derivata oštro pale u najvećem svjetskom potrošaču budući da se uvoz smanjio na najnižu razinu u zadnjih 10 mjeseci, a rafinerije smanjile proizvodnju. Organizacija zemalja-izvoznica nafte (OPEC) u međuvremenu je na svojim internetskim stranicama izvijestila da je cijena barela referentne košarice njezine nafte u srijedu iznosila 108,65 dolara, što znači da je bila 71 cent viša nego dan ranije.