BRUXELLES - Europska komisija u srijedu je potvrdila da je u ponedjeljak u Bruxellesu održan sastanak na stručno-tehničkoj razini s izaslanstvom hrvatske vlade o prijedlogu zakona po kojem nitko osim hrvatske države ne bi mogao imati više od 49 posto dionica Ine te dodala da o tom pitanju još nema konačnu ocjenu i očekuje dodatna hrvatska objašnjenja. "U ponedjeljak je održan sastanak na kojem su sudjelovali predstavnici Općih uprava Europske komisije za unutarnje tržište i za proširenje i predstavnici hrvatske vlade. Komisija još nije donijela konačnu ocjenu o prijedlogu zakona o Ini i od hrvatske vlade očekuje dodatna objašnjenja i dokumente", rečeno je Hini u Europskoj komisiji. Izvor iz Europske komisije nije htio govoriti o pojedinostima tog sastanka. Izmjene i dopune zakona o privatizaciji Ine predložene su na ograničeno vrijeme dok se ne završi sudski proces protiv bivšeg premijera Ive Sanadera, kojeg se sumnjiči za primanje mita od MOL-a.
BERLIN - Njemačka vlada gotovo će prepoloviti prognozu rasta za iduću godinu, na oko jedan posto, kazali su u srijedu izvori iz koalicije, potpirivši među ekonomistima strah od značajnog usporavanja najvećeg europskog gospodarstva. Vlada će objaviti najnovije procjene rasta u četvrtak. Izvori iz koalicije kazali su za Reuters da će ministar gospodarstva Philipp Roesler revidirati prognozu rasta u idućoj godini s 1,8 na oko jedan posto, a prognozu za tekuću godinu s 3,0 na 2,9 posto. Reutersova anketa više od 20 ekonomista navodi na zaključak da Njemačka balansira na rubu recesije zbog produbljivanja dužničke krize u eurozoni koja se počinje prelijevati u realno gospodarstvo.
BRUXELLES - Predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso izjavio je u srijedu da čelnici EU-a na summitu u nedjelju u Bruxellesu moraju dogovoriti odlučan odgovor na dužničku krizu kako bi se spriječilo njezino širenje na još neke članice EU-a. "Očekujemo snažan odgovor kako bismo pružili jamstva svim zemljama, posebice Španjolskoj. Sada smo u ključnoj fazi za budućnost eura i Europe", rekao je Barroso na konferenciji za novinare. Na summitu bi se trebao donijeti niz mjera kojima bi se konačno počela rješavati kriza koja prijeti potopom projekta zajedničke valute, a možda i cijele Unije - čelnici bi trebali odlučiti o novoj tranši pomoći od osam milijardi eura Grčkoj, postići dogovor o otpisu dijela grčkog duga, pojačati zaštitnu moć Europskog fonda za financijsku stabilnost (EFSF) kako bi se spriječilo da se Španjolska i Italija ne pridruže Grčkoj, dogovoriti dokapitalizaciju banaka i pojačati upravljanje monetarnom unijom. Ključna pitanja na koja će na summitu trebati odgovoriti jesu u kolikom će se postotku banke morati odreći potraživanja od Grčke, koliko će trebati sredstava za dokapitalizaciju banaka kako bi mogle preživjeti šok otpisivanja dijela grčkog duga te na koji način, koristeći "učinak poluge", povećati zaštitnu moć EFSF-a, a da se pritom u njega ne upumpavaju nova sredstva.
BERLIN - Njemačka razmišlja o mogućnosti da europski krizni fond pomogne zaduženim državama pri plaćanju kamata na dug, izvijestio je u srijedu duesseldorfski poslovni dnevnik Handelsblatt, pozivajući se na izvore u vladi. Pomoć bi se mogla pružiti obustavom plaćanja kamata, za koje bi Europski fond za financijsku stabilnost izdao obveznicu s nultom kuponskom kamatom, piše list. U izvješću se dodaje i da bi jaka gospodarstva u nastajanju, poput Kine, Indije i Brazila, mogla pomoći u povećanju zajmodavnih kapaciteta Europskog fonda za financijsku stabilnost (EFSF). Dužnosnici Europske unije kazali su za Reuters da će se kapaciteti fonda - u slučaju da se postigne dogovor - povećati tri do pet puta, vjerojatno na maksimalno 1.500 milijardi eura.
BRUXELLES - Europska komisija je u srijedu predložila plan da se u okviru sedmogodišnjeg proračunskog okvira za razdobolje od 2014. do 2020. izdvoji 50 milijardi eura kako bi se poboljšala prometna, energetska i digitalna mreža. "Svrha našeg prijedloga je jednostavna. Europa mora pomoći izgradnju cesta, željeznice, energetske mreže, naftovoda, plinovoda i širokopojasne internetske mreže koji su toliko važni za naše građane i gospodarstvo. Ciljane investicije kroz projekt 'Povezivanje Europe' pomoći će u 'popunjavanju rupa' u europskoj infrastrukturi", rekao je predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso predstavljajući plan. Od predviđenih 50 milijardi eura, 31,7 milijardi predviđeno je za prometnu infrastrukturu, 9,1 milijardi za energetsku mrežu i 9,2 milijarde za investicije u širokopojasnu internetsku mrežu i paneuropske digitialne usluge.
WASHINGTON - Potrošačke temeljne cijene u Sjedinjenim Državama skromno su porasle u rujnu, po najnižoj stopi u zadnjih šest mjeseci, pokazalo je u srijedu objavljeno vladino izvješće, očitujući tek prigušene inflatorne pritiske. Ministarstvo rada izvijestilo je da je njegov indeks temeljnih potrošačkih cijena (CPI) u rujnu porastao 0,1 posto. U kolovozu uvećan je za 0,2 posto. Ekonomisti su očekivali njegov rast u rujnu za 0,2 posto. Indeks ukupnih potrošačkih cijena uvećan je za 0,3 posto, u skladu s očekivanjima, nakon što je u kolovozu porastao za 0,4 posto. Na godišnjoj razini indeks temeljnih potrošačkih cijena porastao je u rujnu za dva posto, čime je zadržao tempo rasta iz prethodnog mjeseca.
LONDON - Euro je u srijedu na međunarodnim tržištima ojačao u odnosu na druge vodeće svjetske valute, budući da val kupovina nije popustio ni nakon što su europski dužnosnici opovrgnuli izvješća da je postignut sporazum o povećanju postojećeg privremenog kriznog fonda eurozone. Tijekom dana euro je tako u odnosu na dolar ojačao 0,9 posto, na 1,3868 dolara, na elektronskoj platformi EBS. U sličnom postotku bio je u plusu i prema jenu, popevši se na 106,34 jena. Euro je također ojačao i prema švicarskom franku, dosegnuvši 1,2451 franak, najvišu razinu od 24. svibnja. Njegov uzlet temelji se na spekulacijama, premda nepotvrđenima, da će švicarska središnja banka podići postojeći minimalni tečaj eura od 1,2 franka.