ZAGREB/WASHINGTON - U godišnjem izvješću Svjetske banke o uvjetima poslovanja u 183 zemlje svijeta "Doing Business 2012.", objavljenom u četvrtak, Hrvatska je zauzela 80. mjesto, a u samom vrhu šestu godinu zaredom nalazi se Singapur. U prošlogodišnjem izvješću Hrvatska je zauzela 84. mjesto, no taj je rang sada poboljšan zbog korekcija, na 79. mjesto. Time se njezin plasman u novom izvješću spustio jednu poziciju. Lakoća poslovanja mjeri se u 10 područja poslovne regulative. U kategoriji pokretanja poslovanja Hrvatska je zauzela 67. mjesto, po plaćanju poreza 32. mjesto, dobivanju kredita 48. mjesto, a isto mjesto zauzela je i u kategoriji ispunjenja ugovornih obveza. U kategoriji ishođenja građevinskih dozvola zauzela je 143. mjesto, u novoj kategoriji dobivanja električne energije 56. mjesto, u kategoriji uknjižbe vlasništva 102. mjesto, zaštite ulagača 133. mjesto, prekogranične trgovine 100. a u kategoriji provedbe stečajnog postupka, 94. mjesto.
ZAGREB - Sređena zemljišna evidencija osnova je razvoja gospodarstva, a loše stanje zemljišnih knjiga donosi značajne gubitke i štetu građanima i gospodarstvu, istaknuto je na današnjoj konferenciji "Katastar nekretnina - temelj gospodarskog razvoja i konkurentnosti Republike Hrvatske" u organizaciji Hrvatske udruge poslodavaca i Hrvatske komore ovlaštenih inženjera geodezije. Sudjelujući na skupu predsjednica Vlade Jadranka Kosor rekla je da je sređivanje stanja u zemljišnim knjigama dio Vladina Programa gospodarskog oporavka. Vlada je donošenjem više zakona utjecala na skraćivanje i olakšavanje administrativnih procedura za gradnju i odluka investitora da otpočnu nove projekte, a nastavit će s aktivnostima sređivanja zemljišnih knjiga jer je to temelj pravne sigurnosti i funkcioniranja gospodarstva. Podsjetila je da je iz državnog proračuna u zadnjih osam godina u reformu katastra i zemljišnih knjiga izdvojeno 500 milijuna kuna, uz zajam Svjetske banke od 206 milijuna kuna i 130 milijuna kuna iz sredstava Europske unije.
ZAGREB - Vlada traži način da pomogne radnicima Đakovštine i vjerujem da ćemo pronaći rješenje, rekla je danas predsjednica Vlade Jadranka Kosor. Na pitanje kako komentira jučerašnje prosvjede, stanje u Đakovštini i ima li Vlada rješenje za taj problem, Kosor je na odlasku s konferencije o stanju u zemljišnim knjigama i katastru u organizaciji HUP-a i Hrvatske komore ovlaštenih inženjera geodezije, kazala kako neće komentirati prosvjede i puno toga što se nažalost njih toga naslanja, prije svega političke manipulacije. "Problem je ogroman, velik i iznimno težak, ali dakako da Vlada neće sa strane gledati što se događa. Tražimo način da pomognemo. Jučer smo dokasna radili na tome, a danas ćemo nastaviti konzultacije. Vjerujem da ćemo pronaći neko rješenje, svakako bez političkih pritisaka", rekla je premijerka.
ĐAKOVO - Bivši radnici Đakovštine u stečaju, okupljeni danas ispred ulaza u tvrtku, vijest da Vlada traži rješenje njihovog problema primili su, kako su rekli, sa nadom, ali i oprezom, a prosvjede će nastaviti no bez radikalnih mjera poput blokada ulaza u bivšu tvrtku ili gradskih prometnica. Bivši radnici propale đakovačke mlinsko-pekarske industrije ispred ulaza u tvrtku prosvjeduju deseti dan tražeći isplatu otpremnina za 350 radnika u ukupnom iznosu od 26 milijuna kuna. Danas ih se okupilo 60-ak kako bi na zboru čuli rezime jučerašnjeg prosvjeda Zagrebu. Njihovi su predstavnici sudjelovali u sinoćnjoj u HTV-ovoj emisiji Misija: Zajedno kada im je iz Vlade telefonom u režiju poručeno da se traži rješenje njihovog problema te da će ono biti poznato idućeg tjedna. Poučeni dosadašnjim iskustvom, poručuju, vijest iz Vlade primili su kao tračak nade, ali s oprezom. Prosvjedovat ćemo sve dok ne čujemo s kakvim će Vlada rješenjem izaći pred nas i tek onda odlučiti što dalje, rekli su.
ZAGREB - Prosječna razina duga jedinica lokalne samouprave u Hrvatskoj iznosi 1,6 posto BDP-a, što nije puno u europskim razmjerima, no problem je što lokalne jedinice nemaju novaca ni za financiranje ukupnih rashoda, a pogotovo im nedostaju sredstva za razvojne projekte, rečeno je na današnjem skupu "Kako se zadužuje lokalna samouprava". Ukupni dug svih lokalnih jedinica, županija, gradova i općina, u 2009. iznosio je šest milijardi kuna, od čega se veći dio odnosio na izdana jamstva, a manji na kredite i obveznice, što nije veliki iznos u odnosu na druge europske zemlje, istaknula je Dubravka Jurlina Alibegović s Ekonomskog instituta. U Hrvatskoj lokalne jedinice za zaduživanje trebaju suglasnost Ministarstva financija, te se smiju zadužiti do granice od 20 posto ostvarenih proračunskih prihoda iz prethodne godine, uz dodatno ograničenje od 2,3 posto prihoda poslovanja svih lokalnih jedinica u prethodnoj godini. Po tim pravilima u ovoj godini sve jedinice lokalne samouprave u Hrvatskoj smiju se zadužiti ukupno 403 milijuna kuna.
ZAGREB - U Hrvatskoj je od uvođenja kune prije 18 godina ukupno procijenjena bruto financijska imovina građana porasla 6,2 puta, pri čemu je ukupna štednja građana uvećana 33,6 puta, pokazuje analiza analitičara Zagrebačke banke. Bruto financijska imovina građana porasla je sa 47 milijardi kuna, koliko je iznosila krajem 1993., na 291 milijardu u kolovozu 2011. Financijska imovina građana u tom je razdoblju u prosjeku godišnje rasla 10,9 posto. Od toga je ukupna štednja građana u bankama povećana sa 4,8 milijardi na 161,3 milijarde kuna u kolovozu 2011., pokazuje analiza Zagrebačke banke pod nazivom Financijska imovina građana 1993.-2011. Građani Hrvatske, u usporedbi s građanima ostalih tranzicijskih zemalja, raspolažu sa znatno većim iznosima bankovnih depozita po stanovniku. Samo građani Češke među tranzicijskim zemljama raspolažu većim bankovnim depozitima per capit. Tako su Česi na štednim računima u bankama krajem 2009. godine u prosjeku imali 5.796 eura, Hrvati 4.606 eura, a Slovaci 3.892 eura.
ZAGREB - Hrvatsko tržište maloprodaje obilježava relativno značajan udjel velikih i modernih prodajnih kanala budući da hipermarketi i supermarketi zajedno zauzimaju polovinu ukupnog prometa na tržištu robe široke potrošnje, dok je u Bosni i Hercegovini i Srbiji još uvijek značajna zastupljenost malih dućana, pokazuje analiza agencije GfK. U Hrvatskoj male trgovine gube utrku s velikim formatima i njihovo udjel ne prelazi 30 posto prometa, kaže se u GfK-ovom izvještaju o analizi maloprodajnog tržišta u "Jadranskoj regiji". U Bosni i Hercegovini su za više od polovine prometa zaslužni hipermarketi i supermarketi, ali nedostaju diskontni lanci i cash&cary formati pa male trgovine zauzimaju preko 40 posto tržišta. U Srbiji je udjel hipermarketa pet posto, a zajedno sa supermarketima čine tek oko 28 posto prometa, dok su male trgovine trgovine zaslužne za 54 posto prometa.
ZAGREB - Pritisnut prodajama dionicama uslijed negativnog sentimenta na svjetskim burzama, Crobex indeks Zagrebačke burze spustio se danas ispod psihološke granice od 1.800 bodova po prvi put od 11. listopada, uz iznimno slab obujam trgovanja. Crobex indeks bio je oko 12,00 sati na gubitku 0,52 posto, na 1.793 boda, a Crobex10 0,24 posto, na 990 bodova. Redovni promet dionicama iznosio je svega 1,98 milijuna kuna. Najveći promet do tada je ostvaren dionicom HT-a, tek 452.000 kune. Cijena joj je oslabila 0,23 posto, na 248 kuna. Promet iznad 100.000 kuna imale su do podneva još samo tri dionice - povlaštena Adrisa, koja je pojeftinila 0,94 posto redovna dionica Adrisa, kojoj cijena stagnira, te dionica Ingre, koja bilježi pad cijene za 2,44 posto.
ZAGREB - Kuna je na danas utvrđenoj tečajnoj listi Hrvatske narodne banke (HNB) u odnosu na prethodnu tečajnicu oslabila prema značajnijim valutama, pri čemu prema euru za 0,13 posto. Srednji tečaj eura na danas utvrđenoj tečajnoj listi HNB-a, koja se primjenjuje sutra, iznosi 7,472378 kuna. Kuna je oslabila i prema švicarskom franku za 0,62 posto, američkom dolaru 0,49 posto, a prema britanskoj funti za 0,29 posto. Srednji tečaj franka na današnjoj tečajnoj listi HNB-a 6,044635 kuna, dolara 5,414374 kune i funte 8,542790 kuna.