ZAGREB - Država će 2,43 milijardi kuna glavnice i kamata za obveznice za restrukturiranje gospodarstva iz 1991. godine manjim dijelom, u iznosu od 482,3 milijuna kuna, isplatiti iz državnog proračuna, dok će većim dijelom to pokriti dugoročnim deviznim kreditom u iznosu od 260 milijuna eura, odlučila je danas hrvatska Vlada. Obveznice za restrukturiranje gospodarstva iz 1991. godine, u iznosu od 24,5 milijardi tadašnjih hrvatskih dinara, izdane su za sanaciju bankarskog sustava, a imatelji tih obveznica su uglavnom banke. Posebnost je tih obveznica da im se glavnica svakih šest mjeseci uvećavala za indeks proizvođačkih cijena u industriji, pa je tako i krajem lipnja uvećana za 3,2 posto, a na to se onda primjenjivala kamatna stopa od pet posto godišnje, objasnila je ministrica financija Martina Dalić. Krajnji rok za otkup tih obveznica je 20 godina, odnosno 2011. godina, a otplata ukupno 2,4 milijarde kuna bit će iz proračuna u iznosu 482,4 milijuna kuna, a 1,9 milijardi kuna refinancirat će se dugoročnim deviznim kreditom u iznosu 260 milijuna eura, naglasila je Dalić. Kredit su odobrile Erste & Steiermaerkische Bank i Hypo Alpe-Adria-Bank, svaka u iznosu 130 milijuna eura. Kamatna stopa na kredit je nepromjenjiva i iznosi 5,5 posto godišnje, a kredit će se vraćati u pet jednakih godišnjih rata, istaknula je Dalić. Na taj se način, osim povrata obveza iz 1991., osigurava i provođenje strategije upravljanja javnim dugom, nepovoljniji se instrumenti financiranja zamjenjuje povoljnijim, naglasila je ministrica financija. Ističe i kako je u ovom vremenu financijske krize i nepovoljnih zbivanja na financijskom tržištu, agencija Moody's jučer Hrvatskoj potvrdila važeći rejting (Baa3) i ocjenu izgleda "stabilan". Razlozi za to su činjenica da će Hrvatska 2013. postati članica EU i da u ovom razdoblju Hrvatska ostvaruje primjeren odnos između gospodarskih kretanja u zemlji i prosjeka EU, Hrvatska bilježi razinu BDP-a prema paritetu kupovne moći od 20.000 dolara po stanovniku, kazala je Dalić.
ZAGREB - Fizički obujam građevinskih radova u Hrvatskoj u srpnju je u odnosu na isti prošlogodišnji mjesec bio manji za 9,2 posto, pokazuju kalendarski prilagođeni indeksi koje je objavio Državni zavod za statistiku. Srpanj je bio 28. uzastopni mjesec u kojem je fizički obujam građevinskih radova mjeren odrađenim satima radnika na gradilištima pao na godišnjoj razini. Prema desezoniranim indeksima, građevinski radovi u srpnju bili su manji u odnosu na lipanj za 0,5 posto. Od ukupnog broja radnih sati, građevinski radnici u srpnju su na zgradama odradili 45,9 posto ukupnih sati rada, a na ostalim građevinama 54,1 posto. Na novim građevinama odrađeno je 58,6 posto ukupnih sati rada, a na rekonstrukcijama, popravcima i održavanju 41,4 posto.
MAKARSKA - Posezona na Makarskoj rivijeri nastavlja se kvalitetnom popunjenošću hotela i dijelom privatnog smještaja, a u ljetovalištima od Brela do Gradaca, po podatcima turističkih ureda i županijske Turističke zajednice, odmara se 13.898 gostiju ili 23 posto više nego u isto vrijeme prošle godine. Među strancima, kojih je 13.135, najbrojniji su Nijemci, Britanci, Norvežani, Francuzi, Česi i Slovaci, a ostalo du domaći gosti. Hoteli, u kojima su nakon ljetnog vrhunca drugi put smanjene cijene usluga, ugošćuju više od 8320 turista ili četiri posto više nego u lanjskom rujnu. U kampovima ljetuje oko 510 turista, a ostatak u privatnom smještaju koji također bolje popunjen nego prošle godine. Po broju gostiju vodi Makarska s više od 2,5 tisuće turista, a toliko ih se odmara i u Baškoj Vodi. U Podgori je oko dvije tisuće gostiju, a slijede Tučepi, Brela, Gradac, Živogošće i Drvenik.
ZAGREB - Nakon dva dana pada, vrijednost dioničkih indeksa Zagrebačke burze danas je porasla - Crobexa za 0,60 posto, na 1.927,72 boda, a Crobexa10 za 0,65 posto, na 1.056,40 bodova. Redovni promet na Burzi iznosi 11,3 milijuna kuna, a samo je dionica HT-a zabilježila milijunski promet. Dionicom HT-a je ostvareno 1,7 milijuna kuna prometa, a cijena joj je porasla jedan posto, na 247,6 kuna. Po prometu slijedi dionica Vira s 881,8 tisuća kuna, po nepromijenjenoj cijeni od 420 kuna. Više od 700,5 tisuća kuna prometa ostvarila je dionica Luke Rijeka čije je cijena porasla 2,38 posto, na 163,99 kuna. Rast cijene bilježi i dionica AD Plastika, za 2,52 posto, na 111 kuna, uz promet od 695,1 tisuću kuna. Među trgovanijim dionicama rast cijene ostvarila je dionica Riviere Adria, za 3,91 posto, Ericsson Nikole Tesle za 0,92 posto, povlaštena Adris grupe za 0,83 posto, dok se na listi gubitnika nalaze dionice Ingre s padom cijene od 1,58 posto, Belja s padom od 1,06 posto, Končar Elektroindustrije s padom za 0,22 posto, itd.
ZAGREB - Na Tržištu novca danas je ponuda pala za više od 30 posto, dok je potražnja znatno porasla, zbog čega je porasla i kamatna stopa. Danas je bilo prijavljeno 272,5 milijuna kuna potražnje, što je 15 posto više nego jučer, dok je ponuda smanjena za 33 posto, na 122,5 milijuna kuna. Unatoč znatno većoj potražnji, dio ponude ostao je neplasiran. Prekonoćni krediti dosegnuli su danas 45,5 milijuna kuna, pri čemu je prosječna kamatna stopa porasla s jučerašnjih 0,95 na 1,16 posto. Na rok od tjedan dana plasirano je, pak, 15 milijuna kuna po kamati od 1,89 posto, dok je na rok od dva tjedna plasirano 12 milijuna kuna po cijeni od 2,90 posto. Ukupan promet na Tržištu novca iznosio je danas 72,5 milijuna kuna, dok je prosječna kamata porasla s jučerašnjih 0,95 na 1,60 posto.