ZAGREB - Ulazak u EU mogao bi Hrvatskoj donijeti ubrzani gospodarski rast, ali samo uz kvalitetnu pripremu i ozbiljnu posvećenost razvoju proizvodnog sektora, rekao je predavač na londonskoj poslovnoj školi (London Business School) Andrew Scott na Vladinoj investicijskoj konferenciji "Invest in Croatia". Da bi što bolje iskoristila članstvo u EU-u, Hrvatska, smatra, mora ustrajati na reformama institucija kako bi investitori znali da ulaze u prostor sigurnosti i stabilnosti. Ako se to ostvari, za očekivati je ulazak novog kapitala u zemlju. Međutim, upozorava da bi izostanak strukturnih reformi mogao dovesti do ulaska kapitala namijenjenog prvenstveno financiranju potrošnje, a ne za razvoj. Predsjednik Hrvatske gospodarske komore Nadan Vidošević najvećom prilikom Hrvatske za privlačenja stranih investicija smatra njezin geostrateški položaj te ističe silan potencijal za poljoprivrednu proizvodnju i za ulaganja u energetiku. U raspravi o ulaganjima iseljeništva u Hrvatsku ocijenjeno je da su takva ulaganja više plod racionalnih odluka, ali da na njih ipak utječu hrvatski korijeni iseljenika - ulagača. Predsjednik i glavni izvršni direktor Excelsa Nekretnina Davor Lukšić kaže da je njegova obitelj u Hrvatsku unazad 17 godina uložila oko 600 milijuna eura, predsjednik Kermas Mining fonda Danko Končar svoja ulaganja procjenjuje na 200 milijuna eura, a predsjednik Uprave tvrtke Violeta Petar Ćorluka na 12 milijuna eura.
ĐAKOVO - Približno stotinu bivših radnika propale mlinsko-pekarske industrije Đakovštine, nakon gotovo jednomjesečne stanke, ponovno je ispred 'rampe' bivše tvrtke započelo nove prosvjede tražeći isplatu otpremnina. Na prosvjede su se odlučili razočarani izostankom konkretnog rješenja o isplati ukupno oko 30 milijuna kuna otpremnina pa će jedino 'sjedanje' novca na račun biti povod za prekid prosvjeda, istaknuli su. Prosvjednici su podigli šator na čiji ulaz su postavili natpis "Vladin logor", a šator su okružili bodljikavom žicom. Prema riječima člana Koordinacije za zaštitu prava bivših radnika Đakovštine d.d u stečaju Stjepana Ljubeja, riječ je o mirnom prosvjedu koji će se danonoćno odvijati sve dok se ne ispune zahtjevi o isplati otpremnina. "Nas 350 bivših radnika više nemamo od čega živjeti, ljudi nemaju za ogrjev, za grijanje, za školu i fakultet djeci. Ne vjerujemo kako predsjednica Vlade razumije kako je to bojati se gladi, jer mislimo da ona ne zna koliko košta litra mlijeka ili litra goriva", rekla je glasnogovornica Koordinacije Sanja Katić na početku prosvjeda.
RIJEKA - Predsjednik Sindikata metalaca Hrvatske-Industrijskog sindikata Vedran Dragičević kazao je danas na konferenciji za novinare da treba učiniti sve da se hrvatskim brodogradilištima osiguraju novi poslovi, te je poručio upravama brodogradilišta da oni koji nemaju posla nemaju ni šanse za opstanak. Izvijestio je da su predstavnici sindikata danas razgovarali s Upravom 3. maja. "Shvatili smo da će preustroj 3. maja početi kada to odluče gospoda iz Vlade koja su bila dužna pripremiti dokumente oko preuzimanja vlasništva tog brodogradilišta", kazao je Dragičević dodavši da su ponuđači za kupnju 3. maja, Brodosplita i ostalih brodogradilišta još prije šest mjeseci trebali dobiti ugovore za preuzimanje dionica i ulazak u vlasništvo poduzeća. Napomenuo je da u sindikatu ne očekuju da bi se to moglo ostvariti ni tijekom sljedeća dva mjeseca, odnosno dok traje predizborna kampanja. Podsjetio je da bi u siječnju 2012. hrvatska strana trebala Europskoj komisiji izložiti što je napravila po pitanju preustroja, a da se "sada nalazimo u poziciji da se EK kaže da nismo napravili ništa". Ipak veseli, dodao je, da 3. maj, koji je među brodogradilištima koja se trebaju privatizirati u najboljoj poziciji, ima ugovorene poslove do sredine 2012., ali da treba ugovoriti poslove i za cijelu sljedeću godinu.
RIJEKA - Skupština vjerovnika crikveničke hotelske tvrtke "Jadran" odlučila je danas da će ta tvrtka nastaviti s radom, a rok izrade stečajnog plana produljen je do 15. travnja 2012., doznaje se od stečajne upraviteljica Marije Ružić. Prema odluci skupštine vjerovnika, vjerovnicima prvog višeg isplatnog reda, a tu pripadaju radničke plaće, porezi i doprinosi na plaće, isplatit će se iz tekućeg poslovanja 3,1 milijun kuna od ukupno 158 milijuna njihovih tražbina ili oko 2 posto. Po riječima stečajne upraviteljice, rok donošenja stečajnog plana produljen je zbog neriješenog pitanja vlasništva zemljišta na kojemu se nalaze turističko naselje i autokamp kojima upravlja "Jadran", a koje nije ušlo u pretvorbu. To onemogućava utvrđivanje stečajne mase i završetak izrade stečajnog plana pa će se taj problem nastojati riješiti do travnja sljedeće godine, kazala je. Najveći vjerovnici "Jadrana" su Agencija za upravljanje državnom imovinom (AUDIO) i Ministarstvo financija, koji od ukupno prijavljenih više od 500 milijuna kuna tražbina potražuju oko 70 posto, odnosno oko 350 milijuna. Stečajna upraviteljica potvrdila je da je ovogodišnja turistička sezona u "Jadranu" bila uspješna, odnosno da je bila na razni prošlogodišnje te da tvrtka prihodima pokriva sve troškove i obveze prema radnicima, dobavljačima i državi.
ZAGREB - Na Zagrebačkoj burzi indeksi su u prijepodnevnom trgovanju stagnirali, a u nešto većem fokusu investitora bile su dionice Belja i HT-a. Crobex indeks bio je oko 12,00 sati na dobitku 0,14 posto, na 1.809 bodova, a Crobex10 0,49 posto, na 994 boda. Redovni promet dionicama iznosio je 9,1 milijun kuna. Dionicom Belja ostvareno je do podneva 5,4 milijuna kuna prometa. Nakon dva dana snažnoga rasta, za čak 69 posto na krilima očekivanja da će Agrokor dati ponudu za preuzimanje preostalih 32 posto dionica koje još nema u svome vlasništvu, cijena te dionice danas je oslabila. Trenutno se njome trguje po 108 kuna, što je 3,7 posto manje nego jučer. Milijunski promet ostvaren je do podneva i dionicom HT-a, uz pad njezine cijene za 0,23 posto, na 240,81 kunu. Među likvidnijim izdanjima, po rastu cijene za 2,95 posto izdvaja se dionica Podravke, a po padu za 3,12 posto dionica Dalekovoda.
ZAGREB - Kuna je na danas utvrđenoj tečajnoj listi Hrvatske narodne banke (HNB) u odnosu na jučerašnju tečajnicu ojačala prema euru za 0,11 posto. Srednji tečaj eura na danas utvrđenoj tečajnici HNB-a, koja se primjenjuje od sutra, iznosi 7,483665 kuna. Na vrijednosti su prema kuni izgubile i ostale promatrane inozemne valute. Kuna je tako ojačala prema američkom dolaru za 0,45 posto, na 5,500268 kuna, a vrijednost britanske funte je pala 0,50 posto, na 8,599937 kuna po srednjem tečaju. Srednji tečaj švicarskog franka od 6,052786 kuna niži je pak za neznatnih 0,003 posto.