ZAGREB - Hrvatski je inozemni dug krajem lipnja ove godine iznosio 47,2 milijarde eura, što je 434,7 milijuna eura ili oko 0,9 posto manje nego krajem svibnja, dok je u odnosu na kraj lipnja prošle godine nominalno porastao za oko 3,2 posto, ili za oko 1,5 milijardi eura, najnoviji su podaci Hrvatske narodne banke. U odnosu na kraj prošle godine ukupni je inozemni dug porastao za 675 milijuna eura, ili za 1,4 posto. Nakon rasta ukupnog duga u prvom tromjesečju, u drugom su jedino poslovne banke intenzivirale zaduživanje u inozemstvu, dok su država te javna i privatna poduzeća smanjili svoje obveze prema inozemnim kreditorima, navode analitičari središnje banke u najnovijem Biltenu HNB-a. Krajem lipnja ove godine inozemni dug države iznosio je 6,6 milijardi eura, pa država u ukupnom vanjskom dugu ima udio od 14 posto. U šest mjeseci ove godine inozemni je dug banaka porastao za 1,2 milijarde eura. Vanjski dug banaka krajem lipnja dosegnuo je 12 milijardi eura ili 25,4 posto ukupnog inozemnog duga. Stanje inozemnih obveza ostalih sektora (pretežno trgovačka društva i nebankarske financijske institucije) na kraju lipnja je iznosilo 21,6 milijardi eura, što je u ukupnom dugu udio od 45,9 posto. Inozemni dug s osnova inozemnih ulaganja krajem prvog polugodišta iznosio je 6,9 milijardi eura.
ZAGREB - Hrvatske energetske kompanije već se suočavaju s izazovima koje nameće tržište Europske unije (EU), a posebno je važno nastaviti investicijski ciklus u tom sektoru, istaknuto je između ostalog na stručnom skupu "Dan energetike 2011 - Hrvatska u zajedničkom europskom energetskom sustavu" koji je održan u sklopu sajma Energetika na Zagrebačkom velesajmu. Predstavnik Janafa izdvojio je nove razvojne projekte tvrtke kao što su primjerice projekt reverzibilnog transporta na dionici Sisak - Omišalj, projekte skladištenja, projekt Adriatic spot tržište nafte i naftnih derivata te produktovod Slavonski Brod-Bosanski Brod. Predstavnik HEP-a kazao je kako tvrtka priprema projekte energetske učinkovitosti, upravljanja potrošnjom energije, projekt uvođenja e-mobilnosti, a i tvrtka se orijentira na druga tržišta s ciljem pridobivanja novih kupaca. Direktor Gradske plinare Zagreb Mladen Pejnović, osvrnuvši se na uredbu Vlade kojom je cijena plina za industriju do kraja ove godine fiksirana na 2,13 kuna po prostornom metru, kazao je da uredba ima propusta jer sada najveću cijenu plina plaćaju bolnice, dječji vrtići, škole, domovi, trgovački centri i uredi. Procjenjuje da će s osnova te uredbe prihodi GPZ Opskrbe biti manji za oko 9 milijuna kuna.
ZAGREB - Novostvorena vrijednost 500 najboljih hrvatskih tvrtki, koja je zbroj bruto plaća i bruto dobiti, u 2010. iznosi 8,5 milijardi eura, što je porast od 10 posto u odnosu na 2009. kad je bila 7,7 milijardi eura, objavio je tjednik Lider. Taj tjednik, u suradnji s portalom Poslovna.hr, izdaje popis, odnosno specijalni prilog 500 najboljih tvrtki. Prema tom popisu, prihodi 500 najboljih povećali su se 5,2 posto u odnosu na godinu prije. Ukupna vrijednost prihoda najboljih kompanija u 2010. iznosila je 37,4 milijarde eura. Iako se čini da se stvari pomiču nabolje, za prikazani rast najzaslužnija je kompanija Ina, koja prošle godine nije bila na popisu zbog gubitka u 2009., dok ostale kompanije pokazuju ili vrlo malen rast ili stagniraju. Ina je lani ostvarila 589,2 milijuna eura novostvorene vrijednosti pritom povećavši i produktivnost 162,6 posto, prihode 21,8 posto (na 3,2 milijarde eura) i ostvarivši dobit od 295 milijuna eura. Na drugome mjestu se zadržao Hrvatski Telekom ostvarivši u 2010. godini 318,9 milijuna eura novostvorene vrijednosti, što je rast od respektabilnih 46 posto. Zagrebačka banka, koja je lani držala prvo mjesto, u ovogodišnjem poretku završila je na trećem mjestu s 336,8 milijuna eura novostvorene vrijednosti, što je blagi rast od 1,5 posto u odnosu na godinu prije. Peto mjesto drži najveći hrvatski trgovački lanac Konzum sa 212 milijuna eura novostvorene vrijednosti.
ZAGREB - Nova glavna upravna zgrada i distributivni centar Tiska gradit će se na Žitnjaku u Zagrebu, na Slavonskoj aveniji, ukupna vrijednost investicije je 16,5 milijuna eura, a završetak radova očekuje se sredinom iduće godine, izvijestili su iz Tiska. Navode da je danas potpisan ugovor o suradnji između tvrtke VETEL u vlasništvu Ivana Granića kao investitora, Tehnike kao izvođač radova, KFK Tehnika kao podkooperanta te Tiska kao najmoprimca. Riječ je o ugovoru za izgradnju nove glavne upravne zgrade i distributivnog centra za poduzeće Tisak na lokaciji Žitnjak na Slavonskoj aveniji. Ukupna vrijednost investicije iznosi 16,5 milijuna eura, a završetak radova očekuje se sredinom iduće godine, navodi se u priopćenju. Tisak je član koncerna Agrokor te vodeći hrvatski distributer tiskovina, duhanskih proizvoda, prepaid bonova i start paketa telekom operatera te ostalih proizvoda.
ZAGREB - Dionički indeksi Zagrebačke burze nastavili su rasti, Crobex je danas povećan za 0,36 posto, na 1.871,66 bodova, a Crobex10 za 0,62 posto, na 1.037 bodova, dok je redovni promet bio znatno manji od jučerašnjeg i iznosio je 22,3 milijuna kuna. Pet je dionica ostvarilo milijunske promete. Pritom je najveći promet, od 4,7 milijuna kuna, imala povlaštena dionica Adris Grupe, čija je cijena porasla 3,17 posto, na 209,45 kuna. S prometom od 3,9 milijuna kuna slijedi dionica Končara EI kojoj je cijena pala za 0,40 posto, na 535 kuna. HT-ova dionica je uz porast cijene od 1 posto, na 246,45 kuna, ostvarila 2,2 milijun kuna prometa. Porast cijene za 0,19 posto, na 515 kuna, zabilježila je dionica PBZ-a ostvarivši 1,9 milijuna kuna prometa. Među dionicama koje su danas ostvarile promet viši od milijun kuna je još jedino dionica Zagrebačke banke, sa 1,5 milijuna kuna. Cijena joj je pala za 2,24 posto, na 45,02 kune. Visok rast cijene imala je dionica tvrtke Dioki, za 24,94 posto, na 55,05 kuna, uz promet od 358,7 tisuća kuna.
ZAGREB - Na Tržištu novca danas je ukupno prijavljena potražnja iznosila 290 mlijuna kuna, dok se na strani ponude našlo 105 milijuna kuna. Najviše je danas, 71 milijun kuna, plasiran putem prekonoćnih pozajmica, dok je kamatna stopa snižena s 1,44 na 1,21 posto. Plasirano je i 14 milijuna kuna ročnih pozajmica na rok duži od 3 mjeseca uz kamatnu stopu od 4,45 posto. Ukupan promet na Tržištu novca danas je iznosio 90 milijuna kuna, dok je 15 milijuna kuna ponude ostalo neiskorišteno zbog insistiranja kreditora na višim kamatnim stopama od onih na koje su potencijalni korisnici bili spremni pristati. Prosječna kamatna stopa porasla je, zbog većeg udijelu ročnih plasmana, s 1,45 na 1,81 posto.