ZAGREB - Europska unija razmatra plan o povećanju zajmodavnih kapaciteta kriznog fonda uz asistenciju Europske središnje banke kako bi ubrizgavanjem velikih iznosa u kratkom roku spriječila da dužnička kriza u eurozoni uzrokuje novu recesiju u svjetskom gospodarstvu, pišu europski mediji. Izvor blizak pregovorima potvrdio je za europski informativni portal EUobserver da plan postoji, dodajući ipak da odluka o maksimalnim iznosima još nije donesena. Na ključnom sastanku Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) u Washingtonu dužnosnici su naznačili da bi se kapaciteti Europskog fonda za financijsku stabilnost (EFSF)) mogli povećati financijskim instrumentima uz pomoć ECB-a kako bi se dosegnula svota od oko procijenjenih 2.000 milijarde eura, potrebnih u slučaju da pomoć zatraže Italija i Španjolska. "Moramo kreirati prijelazno rješenje i mislim da će ono biti stvoreno na temelju aktualne reforme EFSF-a. Razmišljamo da dio te nove etape bude povećanje resursa EFSF-a kroz financijske instrumente kako bi imao veće stvarne kapacitete a time i snažniju financijsku zaštitu za podupiranje naših članica koje poduzimaju prave korake", kazao je europski povjerenik za gospodarstvo Olli Rehn. Plan bi također uključivao opsežnu dokapitalizaciju banaka.
FRANKFURT - Međunarodni monetarni fond (MMF) nada se da će povećati financijske resurse s 940 milijardi dolara na barem 1.300 milijardi dolara, izvijestili su njemački mediji. Njemački dnevni list Frankfurter Allgemeine Zeitung piše da se trenutno razmišlja o dva "modela" povećanja MMF-ovih resursa, ne navodeći izvore informacija. Razmišlja se o produljenju povećanih bilateralnih kreditnih linija koje su pojedine članice za vrijeme krize privremeno stavile na raspolaganje MMF-u. Te su linije u vrijednosti oko 300 milijardi dolara trebale biti ukinute budući da su uvedene u razdoblju financijske krize. Po drugom modelu novi kreditni aranžmani, čija je vrijednost ove godine udeseterostručena na 573 milijarde dolara, ne bi se smanjili za iznos povećanja kapitala kao što je dogovoreno, već bi se produljili u istom obujmu. U tom bi slučaju MMF-ov kapital ubuduće iznosio oko 1,3 milijarde dolara. Izvješće se nadovezuje na izjave izvršne direktorice MMF-a Christine Lagarde o zajmodavnim kapacitetima fonda, navedene u akcijskom planu objavljenom u subotu.
BERLIN - Poslovna klima u Njemačkoj u rujnu je pogoršana treći mjesec zaredom, pokazali su rezultati budno praćenog istraživanja njemačkog instituta Ifo. Ifo indeks poslovnog povjerenja, dobiven istraživanjem provedenim među približno 7.000 kompanija, u rujnu se spustio na 107,5 bodova, sa 108,7 bodova u kolovozu, objavio je istoimeni istraživački institut sa sjedištem u Muenchenu. "Indeks poslovne klime za njemačku industriju i trgovinu dodatno je smanjen u rujnu. Poslovna očekivanja za idućih šest mjeseci također su ponovo izrazitije pogoršana. Ipak, trenutnu poslovnu situaciji poslovni čelnici ocjenjuju jednako dobrom kao i u prethodnom mjesecu", tumači najnovije izvješće Hans-Werner Sinn, predsjednik Ifo instituta. Najnovije izvješće novi je dokaz da najveće europsko gospodarstvo usporava. Ipak, pad poslovnog povjerenja u rujnu manji je nego što su očekivali ekonomisti. Prema anketi Reutersa koja je obuhvatila 50 ekonomista u prosjeku je očekivan pad indeksa na 106,5 bodova.
PARIZ - Francusko ministarstvo financija demantiralo je medijske napise da priprema plan o dokapitalizaciji banaka vrijedan 10 do 15 milijardi eura za pet vodećih banaka koje trpe negativne posljedice dužničke krize u eurozoni. List Journal du Dimanche (JDD) objavio je u nedjeljnom prilogu da je država ponudila tu mogućnost na sastanku s najvišim dužnosnicima BNP Paribasa, Societe Generalea, Credit Agricolea, BPCE-a i Credit Mutuela 11. rujna. Societe Generale odbio je taj plan, piše JDD. U službenom demantiju ministarstvo financija priopćilo je da je vlada razgovarala s vodećim bankama o stanju u njihovim financijama, ali je dematiralo plan spašavanja. Nijedna banka nije željela komentirati izvješće JFF-a, koji se pozvao na izvore iz predsjedničke palače i bankarskih krugova. Guverner francuske središnje banke Christian Noyer također je opovrgnuo navode iz izvješća u intervjuu za JDD, rekavši da nikakav plan nije sastavljen i da "francuske banke imaju dovoljnu kapitalnu bazu u usporedbi s drugim europskim bankama i da posluju s dobiti".
ATENA - Grčka vlada ovoga bi tjedna mogla objaviti dogovor o produljenju koncesije monopolistu za sportsko klađenje OPAP i operateru zračne luke, objavio je ravnatelj privatizacijskog odjela u ministarstvu financija. "Riječ je o obnovi koncesija za atensku zračnu luku i za lanac sportskih kladionica OPAP i o prodaji licence za video-lutrijske aparate", rekao je George Christodoulakis za radijsku postaju NET, dodajući da bi sporazum o te tri koncesije mogao biti objavljen u sljedećih tjedan dana. Grčki monopolist za sportsko klađenje OPAP prihvatio je okvire milijardu eura vrijednog sporazuma o produljenju koncesije i kupovini nove licence za igre na sreću. Taj se sporazum smatra ključnim dijelom privatizacijskog programa kojim je Grčka pristala prikupiti pet milijardi eura do konca godine. Odvojeni sporazum o državnim lutrijama mogao bi biti sklopljen u studenom, kazao je Christodoulakis. Grčka je međunarodnim zajmodavcima obećala da će do kraja rujna zaključiti pet privatizacijskih sporazuma. Dužnosnici Europske unije, Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) i Europske središnje banke (ECB) upozorili su Atenu da su prihodi od privatizacije u iznosu 1,7 milijardi eura uvjet za isplatu nove tranše međunarodnog kredita u iznosu osam milijardi eura.
LONDON - Cijene nafte porasle su u ponedjeljak na međunarodnim tržištima, poduprte očekivanjima da Europa priprema odlučnije mjere kako bi u kratkom roku suzbila dužničku krizu i spriječila njezino širenje i opetovano klizanje svjetskog gospodarstva u recesiju. Barel sirove nafte za isporuke u studenom pojeftinio je tako 2,31 dolar na 101,66 dolara, da bi se oko podneva naglo oporavio na 105,15 dolara, u plusu 1,18 dolara. Na američkom tržištu njegova je cijena pala 2,74 dolara, na 77,11 dolara, da bi potom poskočila na 80,35 dolara, te bio u plusu 50 centi. Tržišta su reagirala na vijesti da europski čelnici traže nove načine kako bi riješili dužničku krizu u regiji. Nakon što su prošloga vikenda predstavnici Sjedinjenih Država, Kine i drugih zemalja tražili od Europe da se odlučnije postavi u rješavanju dužničkih teškoća, europski su se dužnosnici usmjerili na jačanje 440 milijardi eura vrijednog kriznog fonda. Grčka, epicentar krize eurozone, pokušava osigurati novu tranšu sredstava od međunarodnih zajmodavaca, uključujući i MMF, kako bi sljedećeg mjeseca mogla podmiriti svoje obveze. MMF je u nedjelju objavio da će se njegovi inspektori ovog tjedna vjerojatno vratiti u Atenu, nakon što su dobili pisana jamstva o novom paketu mjera štednje.
LONDON - Europske dionice ojačale su u ponedjeljak u oscilacijama bogatoj trgovini na burzama, predvođene financijskim sektorom čiji je oporavak potaknula nada da će vlade i Europska središnja banka poduzeti konkretne mjere kako bi suzbile dužničku krizu u regiji. Londonski FTSE indeks porastao je 1,0 posto na 5.118 bodova, frankfurtski DAX za 3,4 posto na 5.373 boda, dok je pariški CAC skočio za 3,6 posto na 2.911 bodova. Mediji su izvijestili da Unija razmišlja da velikom financijskom injekcijom u kratkom roku riješi problem dužničke krize kako bi spriječila novu recesiju u svjetskom gospodarstvu. Razmišlja se o povećanju zajmodavnih kapaciteta europskog kriznog fonda financijskim instrumentima, uz pomoć Europske središnje banke, iako odluka o punom iznosu još nije donesena, ističe anonimni izvor blizak pregovorima. Plan bi uključivao i dokapitalizaciju banaka. Zbog toga je u ponedjeljak jačao financijski sektor, pri čemu su dionice francuskih banaka BNP Paribas i Credit Agricole porasle za 6,4 odnosno 4,6 posto. U plusu su bile i dionice Deutsche Banka i UniCredita, za 5,6 odnosno 4,9 posto. Dionice pak rudarskih kompanija bile su među gubitnicima. Tako su Xstrata i Rio Tinto izgubili na vrijednosti 2,2 i 1,4 posto, nakon što su cijene bakra u Londonu pale na najnižu razinu od srpnja 2010.
TOKYO - Na azijskim su burzama cijene dionica jutros oštro pale jer su ulagači sumnjičavi prema izvješćima da europski dužnosnici traže nove načine za suzbijanje dužničke krize u eurozoni, koja bi mogla naštetiti cjelokupnom svjetskom gospodarstvu. Na Tokijskoj je burzi Nikkei indeks bio u minusu 1,7 posto, a za toliko su pale i cijene dionica u Hong Kongu, Južnoj Koreji i Singapuru. U Šangaju i Australiji burzovni su indeksi oslabili između 0,6 i 0,8 posto, a MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je u 7,30 sati na gubitku 1,8 posto, zaronivši na novu najnižu razinu u 16 mjeseci. Nakon što je prošloga tjedna potonuo 7,5 posto, taj je indeks već duboko ušao u područje 'medvjeda', koje se definira kao pad indeksa za 20 posto u odnosu na njegovu prethodnu najvišu razinu. MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica sada je na gubitku 28,6 posto u odnosu na svoj ovogodišnji vrhunac iz travnja, dok je MSCI indeks svih svjetskih tržišta u minusu 23 posto u odnosu na svoj vrhunac iz svibnja. Nesigurni ulagači povlače se iz rizičnijih investicija i ulažu u sigurnije, kao što su američke državne obveznice i dolar. Posljednjih dana ulagači zaobilaze i plemenite metale, koji inače slove za sigurno utočište kapitala, pa je cijena zlata jutros pala daljnjih 1,6 posto, na 1.631 dolar po unci, nakon što je u petak potonula za više od 100 dolara.
NEW YORK - Na Wall Streetu se i ovoga tjedna očekuje nestabilno trgovanje, nakon što su prošloga tjedna cijene dionica oštro pale, a ulagači se nadaju da će europski dužnosnici, koji su se tijekom vikenda našli pod pritiskom SAD-a, Kine i drugih zemalja, odlučnije krenuti u suzbijanje dužničke krize. Dow Jones indeks potonuo je prošloga tjedna 6,4 posto, na 10.771 bod, što je njegov najveći tjedni gubitak od listopada 2008. godine. S&P 500 strmoglavio se, pak, 6,6 posto, na 1.136 bodova, a Nasdaq indeks 5,3 posto, na 2.483 boda. Prošloga se tjedna tržište našlo pod pritiskom pesimističnog upozorenja čelnika američke središnje banke da postoje značajni rizici slabljenja gospodarstva, što je ojačalo strahovanja ulagača od nove recesije u SAD-u. Uz to, europski političari još nemaju cjelovit plan za rješavanje dužničkih problema Grčke i drugih prezaduženih članica eurozone. U međuvremenu su analitičari, zbog recesijskih prijetnji, smanjili procjene zarada američkih kompanija. Prema anketi Reutersa, očekuje se da je dobit kompanija, čije su dionice uvrštene u S&P 500 indeks, u trećem tromjesečju porasla za 13,7 posto, dok su još nedavno očekivali rast od 17 posto. I dok sezona objave kvartalnih poslovnih rezultata američkih kompanija počinje u listopadu, ovoga će tjedna u fokusu ulagača biti makroekonomski podaci, koji bi mogli dati nešto jasniju krvnu sliku američkog gospodarstva.