FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

Gospodarstvo - svijet - ukratko do 17,30 sati

ZAGREB, 29. kolovoza 2011. (Hina) - Pregled gospodarskih vijesti iz svijeta do 17,30 sati.

BUDIMPEŠTA - Mađarska je suočena s ozbiljnom opasnošću zbog rizika povezanih s dužničkom krizom u eurozoni i mora ubrzati proračunske rezove jer će se u protivnom izložiti riziku gubitka ekonomskog suvereniteta kao što je bio slučaj s Grčkom, upozorio je u ponedjeljak premijer Viktor Orban. "Mađarska se u prošla tri mjeseca našla u ozbiljno opasnoj situaciji. Kriza u eurozoni predstavlja iznimne i neposredne prijetnje za Mađarsku", kazao je Orban na sastanku veleposlanika. Istaknuo je da se Mađari moraju pripremiti za tešku jesen, budući da je zemlja suočena s izborom između onog što je nazvao nazadovanjem po uzoru na Grčku i napredovanja putem ekonomskih planova koji su pokrenuti prije više od godinu dana. "Želim li biti iskren prema Vama i istodobno izbjeći pretjeranu patetiku, moram reći da je na kocki mađarski suverenitet", naglasio je. Orbanova vlada računala je na oporavak svjetskog gospodarstva, te je prije godinu dana raskinula aranžman s MMF-om. Umjesto toga, Budimpešta je od početka ove godine počela oporezivati osobne dohotke po jedinstvenoj, 16-postotnoj stopi, ali poreznu osnovicu čini bruto plaća plus doprinosi za zdravstveno i mirovinsko osiguranje, koje plaćaju poslodavci. Takvo smanjivanje poreza na dohotke u vrijednosti 400 milijardi forinti (2,1 milijardu dolara) nije potaknulo potrošnju. U međuvremenu je prihode kućanstava s kreditima u švicarskim francima nagrizao i snažan rast švicarske nacionalne valute. Oslabio je i izvoz, zbog slabog inozemnog rasta. Budimpešta je uvela i porez na velike korporativne zarade i nacionalizirala imovinu privatnih mirovinskih fondova u vrijednosti nekih 15 milijardi dolara. U intervjuu za privatnu tv-postaju HirTV državni tajnik Mihalyi Varga procijenio je da će mađarsko gospodarstvo ove godine porasti za "dva posto ili manje". Dosada je mađarska vlada očekivala rast od 3,1 posto.

BRUXELLES - Finska je predložila da se grčka državna imovina prebaci na holding društvo sa sjedištem u Luxembourgu i tamo drži kao jamstvo za nove kredite Ateni, pokazuje interni dokument koji je na uvid dobila agencija Reuters. Plan je skiciran u lipnju ali još funkcionira kao temelj finskih zahtjeva za grčkim jamstvima u zamjenu za dodatne kredite. Ako njezini zahtjevi ne budu prihvaćeni, Finska bi se mogla povući iz međunarodnog programa pomoći Grčkoj. Finski dužnosnici predložili su da grčka agencija za privatizaciju odobri transfer imovine holding društvu sa sjedištem u Luxembourgu koja bi se potom koristila kao jamstvo zemljama-kreditorima. Agencija za privatizaciju bila bi vlasnik svih dionica u holdingu ali bi njihov skrbnik bila treća strana. Budući da bi holding imao sjedište u Luxembourgu, poslovao bi u skladu s luksemburškim zakonima. Takav potez vjerojatno bi naišao na otpor u Grčkoj, čija vlada odlučno otklanja sugestije da kao kolateral za buduće kredite ponudi zemljište ili dionice kompanija. Finski prijedlog podrazumijeva ograničavanje autonomije Atene u upravljanju financijama i u privatizaciji imovine. Slab napredak u privatizaciji ljuti grčke partnere u eurozoni. Finski zahtjevi za jamstvom potaknuli su slične zahtjeve u Austriji, Nizozemskoj, Sloveniji i Slovačkoj.

BRUXELLES - Europska unija hladno je u ponedjeljak reagirala na poziv nove čelnice Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) Christine Lagarde da mora svoje banke primorati na povećanje kapitala, ustvrdivši kako je Unija već dovoljno učinila po tome pitanju. Europska komisija je ustvrdila da nema potrebe za dokapitalizacijom banaka povrh onoga što je dogovoreno nakon godišnje provjere otpornosti banaka u EU na moguća nepovoljna kretanja u gospodarstvu i na financijskim tržištima. "Ne mislim tako. EU i MMF već su o tome raspravljali, a MMF je itekako svjestan rezultata i mjera odlučenih nakon 'stres-testova'", kazao je glasnogovornik EK Amadeu Altafaj. Lagard je u subotu na godišnjem sastanku središnjih bankara u Jackson Holeu u saveznoj američkoj državi Wyoming pozvala političare da poduzmu hitne korake, jer bi se u protivnom mogli suočiti sa zaustavljanjem ionako krhkog oporavka u gospodarstvu. "Najučinkovitije rješenje bila bi obvezna obimna dokapitalizacija, pri čemu bi se banke prvo obratile privatnim ulagačima a koristile državnu pomoć ako se pokaže potreba", dodala je, sugerirajući da bi se fond za pomoć bankama vrijedan 440 milijardi eura mogao koristiti za dokapitalizaciju banaka. Donedavna ministrica financija nije detaljnije govorila o tome. EU je već pozvao vlade zemalja članica da omoguće dokapitalizaciju onih banaka koje su se pokazale slabima na 'stres-testu', ako nisu u mogućnosti same to učiniti.

BERLIN - Godišnja stopa inflacije u Njemačkoj u kolovozu se blago spustila, na 2,3 posto, poglavito zahvaljujući padu cijena nafte, pokazale su u ponedjeljak preliminarne procjene njemačkog ureda za statistiku. Prema procjenama saveznog ureda za statistiku rast potrošačkih cijena u kolovozu je usporio na godišnjoj razini u odnosu na 2,4 posto, koliko je godišnja inflacija iznosila u srpnju. U usporedbi s mjesecom ranije potrošačke su cijene u najvećem europskom gospodarstvu bile niže za 0,1 posto, pokazuju procjene toga ureda. Podaci o inflaciji u Njemačkoj, najvećem gospodarstvu 17-člane eurozone, ključni su Europskoj središnjoj banci (ECB) pri donošenju odluka o visini ključnih kamatnih stopa. ECB ih je ove godine u dva navrata podigla u cilju suzbijanja inflacije.

LONDON - Euro je u ponedjeljak poskočio prema švicarskom franku u oskudnoj trgovini na međunarodnim tržištima valuta nakon što je švicarska banka UBS zaprijetila uvođenjem posebne naknade na depozite kako bi odvratila klijente od gomilanja franaka. Euro je tako oko podneva ojačao prema franku više od jedan posto, na 1,1832 franka. Prema dolaru ostao je gotovo nepromijenjen na 1,4501 franak. Dolar je također bio u plusu prema franku, i to 1,1 posto, te se njime trgovalo po 81,34 centima. Franak je oslabio nakon što je švicarska banka UBS krajem prošlog tjedna zaprijetila da će uvesti posebnu naknadu na depozite kako bi odvratila klijente od toga da određene račune koriste za gomilanje franaka u uvjetima snažnih kolebanja na financijskim tržištima. Švicarska središnja banka zanijekala da je utjecala na takvu odluku UBS-a a trgovci su konstatirali da prijetnja odvraća spekulante od transakcija koje potiču rast franka. Strahovanja da će svjetsko gospodarstvo ponovno kliznuti u recesiju i da bi se dužnička kriza u eurozoni mogla proširiti i na bankovni sektor u regiji potaknula su ulagače da potraže utočište u franku. Trgovina je u ponedjeljak bila oskudna zbog praznika u Velikoj Britaniji, pri čemu je u fokusu i dalje predsjednik američke središnje banke Ben Bernanke, koji u petak u govoru na skupu u Jackson Hoelu nije objavio detalje novih poticajnih mjera za gospodarstvo ali je kazao da će produljiti rujanski sastanak kako bi razmotrio raspoložive opcije. Njegov je govor u petak popravio raspoloženje na američkim tržištima dionica, koje se u ponedjeljak prelilo i na azijska i europska tržišta.

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙