ZAGREB - Dvjestotinjak radnika IPK Tvornice ulja Čepin doputovalo je danas na prosvjed u Zagreb kako bi se s predstavnicima Vlade pokušali dogovoriti oko rješavanja teškog stanja u tvornici. Radnici su se zaustavili na policijskoj prepreci u Radićevoj ulici, gdje traže da njihovo izaslanstvo prime predstavnici Vlade. Ministar poljoprivrede Petar Čobanković pozvao je prosvjednike na razgovor u njegovo ministarstvo, no oni su to odbili tražeći da ih se primi na Markovu trgu. Tražimo da država otkloni prepreke za privatizaciju Tvornice ulja, izjavio je županijski povjerenik sidnikata poljoprivrede Šimo Orešković dodavši kako država kao vlasnik dosad nije vodila dovoljno računa o tvornici. Sindikat traži od Vlade donošenje odluke o dokapitalizaciji IPK Osijek, kako bi se platile obveze IPK Osijeka i povukla ovrha i zalog nad udjelima Tvornice ulja Čepin. Također zahtjevaju od Vlade privremeno jamstvo Zagrebačkoj i Partner banci na ukupno 52 milijuna kuna na razdoblje od šest mjeseci, kako bi se povukla blokada računa tvrtke i provela privatizacija. Sindikalci kažu da je stanje u Tvornici ulja izrazito teško, blokada računa tvrtke traje već 70 dana, nema redovne isplate plaća i ostalih materijalnih prava za 212 radnika.
ZAGREB - Agrokorova maloprodaja, Konzum i Idea, sa 2,67 milijardi eura konsolidiranih prihoda od prodaje najveća su maloprodajna grupa u Adria regiji u 2009., objavio je danas Deloitte u svojoj regionalnoj analizi sektora maloprodaje u prošloj godini. Riječ je o plasmanu na temelju rezultata poslovanja koje su tijekom 2009. postigli Konzum u Hrvatskoj i BiH, Tisak, srpska Idea i bosanski TPDC, rečeno je na predstavljanju. Na drugom mjestu je grupa Mercator s konsolidiranim regionalnim prihodima od 2,64 milijarde eura, dok je treći maloprodajni igrač u Adria regiji srpski trgovački lanac Delta Maxi s nešto više od milijardu eura prihoda. Ove tri kompanije čine gotovo dvije trećine ukupnih prihoda maloprodaje na listi deset najvećih trgovačkih lanaca u Adria regiji koja obuhvaća Hrvatsku, Sloveniju, Srbiju, Bosnu i Hercegovinu, Makedoniju i Crnu Goru, istaknuo je Slaven Ćurić iz Deloitte-a. Najveći maloprodajni lanac u Hrvatskoj je Konzum s nešto više od 1,54 milijardi eura prihoda od prodaje (četiri posto manje nego u 2008.). Slijede Plodine s prihodima od prodaje od 310 milijuna eura (rast od 14 posto), dok je treće mjesto zauzeo Metro Cash&Carry s 302 milijuna eura prihoda od prodaje (pad od 10 posto), a zatim slijede Mercator – H i Kaufland.
ZAGREB - Devalvacija kune rezultirala bi nizom negativnih učinaka koji bi zbog strukture hrvatske ekonomije prevladali nad pozitivnima, a donijela bi i štetne društvene pojave, ocijenjeno je na današnjem okruglom stolu Matica hrvatske "Devalvacija i njezini učinci". Makroekonomist i profesor na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu Ljubo Jurčić smatra da bi prije eventualne devalvacije trebalo provesti niz drugih mjera, a najvažnije su oblikovanje industrijske politike kako bi se znalo što, kako i za koga proizvoditi. Potom bi trebalo oblikovati regionalne razvojne politike i fiskalnu politiku, a tek na kraju dolazi monetarna politika unutar koje se rješavaju pitanja tečaja. Devalvacija kune bez tih pripremnih koraka osiromašila bi stanovništvo opterećeno kreditima s valutnom klauzulom, a ni gospodarstvu ne bi donijela osobite koristi s obzirom na nedostatak izvoznih proizvoda, smatra Jurčić. Sociolog Darko Polšek s Filozofskog fakulteta u Zagrebu smatra da bi devalvacija pojačala jaz između bogatih i siromašnih jer bogati raspolažu sredstvima za spekulativne konverzije kune u devize dok siromašniji to ne bi mogli.
ZAGREB - Zagrebačka županija ima brojne komparativne i konkurentske prednosti za ulagače u svojih 30 poduzetničkih zona, od kojih je za investitore spremno 18, ali za novi investicijski zamah u tim zonama potrebna je veća fleksibilnost i suradnja lokalnih jedinica te smanjenje administrativnih prepreka, istaknuto je na današnjem predstavljanju kataloga poduzetničkih zona Zagrebačke županije. Istaknuvši veliku važnost tih zona za gospodarski i sav drugi razvoj Zagrebačke županije njezin župan Stjepan Kožić kazao je da su lokalne jedinice u 20-ak poduzetničkih zona do sada uložile više od 120 milijuna kuna, dok je županija za to dodijelila 30 milijuna bespovratnih kapitalnih potpora, a Ministarstvo gospodarstva 35 milijuna kuna. Uključujući HEP-ova i druga ulaganja ukupno je do sada u te zone uloženo više od 500 milijuna kuna, izgrađeno je oko 200 poslovnih objekata i zaposleno više od 400 ljudi. Pročelnik Upravnog odjela za gospodarstvo Zagrebačke županije Krunoslav Pilko novinarima je iznio i niz problema vezanih za 18 aktivnih zona, među kojima je njihova niska trenutna prosječna popunjenost od svega oko 30 posto, 'sektorska raspršenost' u većini zona, a ne specijalizacija za određene sektore što im županija preporuča.
ZAGREB - Jačanje institucionalnih i operativnih kapaciteta Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju kako bi se osigurala provedba Zajedničke organizacije tržišta EU-a za nekoliko poljoprivrednih proizvoda kada Hrvatska postane članica EU-a, cilj je twinning light projekt "Potpora provedbi zajedničke organizacije poljoprivrednog tržišta" čiji je početak provedbe obilježen na današnjoj prigodnoj svečanosti u Agenciji. Svrha tog projekta je priprema Agencije za administriranje EU mjera unutarnjeg tržišta u sektorima: šećer, mlijeko i mliječni proizvodi izvan kvota za mlijeko, goveđe meso, voće i povrće, kao i izvozne naknade za prerađene poljoprivredne proizvode poznate kao proizvodi koji ne pripadaju dodatku I, rečeno je na predstavljanju. Projekt se financira u sklopu programa Europske unije za Hrvatsku IPA 2008., ukupna vrijednost projekta je 230 tisuća eura (od čega je nacionalno sufinanciranje 23 tisuće eura). Projekt će trajati šest mjeseci, a partner je francuska agencija FranceAgriMer, uz suradnju sa stručnjacima iz Mađarske, Poljske i Njemačke.
ZAGREB - Hrvatski robni izvoz iskazan u kunama, u prvih deset mjeseci ove godine povećan je za 15,9 posto, dok je uvoz smanjen za 3,8 posto, a pokrivenost uvoza izvozom porasla je sa 48,9 posto u deset prošlogodišnjih mjeseci na 59 posto u istom razdoblju ove godine, podaci su Državnog zavoda za statistiku. Hrvatski robni izvoz u prvih deset mjeseci iznosio je 53,16 milijardi kuna, a uvoz 90,04 milijarde kuna. Deficit u robnoj razmjeni s inozemstvom iznosio je 36,88 milijardi kuna i bio je za 22,8 posto manji nego u istom razdoblju lani. Izražen u eurima, hrvatski robni izvoz u prvih deset mjeseci ove godine iznosio je 7,31 milijardu eura, što je u usporedbi s istim razdobljem 2009. povećanje za 17,3 posto, dok je uvoz od 12,39 milijardi eura manji za 2,7 posto. Vanjskotrgovinski deficit od 5,1 milijardu eura manji je za 21,8 posto nego u prvih deset mjeseci lani. Po podacima DZS-a, samo u listopadu hrvatske su tvrtke na inozemna tržišta izvezle roba u vrijednosti 866,97 milijuna eura što je porast za 34,2 posto u odnosu na listopad lani, dok je istovremeno uvoz smanjen za 6,7 posto, na 1,25 milijardi eura. Tako je vanjskotrgovinski deficit bio za čak 45 posto manji nego u listopadu lani i iznosio je 381,91 milijuna eura. Pokrivenost uvoza izvozom u listopadu je iznosila 69,4 posto.
ZAGREB - Unatoč snažnom rastu cijena dionica na europskim burzama, Crobex indeks Zagrebačke burze danas nema snage za nastavak jučerašnjeg blagog uspona te je ponovno utonuo na najniže razine od sredine srpnja 2009. godine. Crobex indeks u 12,00 sati bio je u minusu 0,39 posto, na 1.778 bodova. Crobex10 spustio se 0,64 posto, na 948 bodova. Redovni promet dionicama iznosio je 5,5 milijuna kuna, što je otprilike na istoj razini kao i jučer u ovo doba. Najveći promet ostvaren je povlaštenom dionicom Adrisa u visini od 2,7 milijuna kuna. Cijena joj je oslabila 0,83 posto, na 255 kuna. Slijedi dionica HT-a, s 1,5 milijuna kuna prometa i padom cijene za 0,15 posto, na 271,45 kuna.
ZAGREB - Kuna je na današnjoj tečajnici Hrvatske narodne banke neznatno ojačala prema euru, za 0,005 posto u odnosu na jučerašnju tečajnu listu, i srednji tečaj eura na danas utvrđenoj tečajnici iznosi 7,422511 kuna. Kuna je ojačala i prema švicarskom franku, za 1,05 posto, na 5,641921 kunu, a pala je i vrijednost američkog dolara, za 0,62 posto, na 5,664309 kuna. Istodobno je kuna oslabila prema britanskoj funti čiji je srednji tečaj od 8,858469 kuna viši za 0,07 posto.