BRUXELLES - Posljednji podaci pokazuju da je recesija u Hrvatskoj zaustavljena sredinom ove godine i da je počeo oporavak, a sljedeće godine očekuje se gospodarski rast od 1,5 posto, 2012. od 2,1 posto, dok će se ova godina završiti s padom od 1,8 posto, pokazuju jesenske gospodarske prognoze koje je u ponedjeljak objavila Europska komisija. Kao glavni pokretač skromnog rasta Komisija navodi privatnu potrošnju i investicije, a kao pozitivne okolnosti za rast navodi se brži oporavak od očekivanog u EU-u, približavanje pristupanju Europskoj uniji, kroz, između ostaloga, jači priljev izravnih stranih ulaganja. Kao moguće negativne okolnosti navodi se ovisnost o vanjskom financiranju, a odgađanje fiskalne konsolidacije može pogoditi investicije i potrošnju zbog viših troškova posuđivanja. Prema prognozama, proračunski deficit ove godine će dosegnuti 5,7 posto BDP-a, a u sljedeće dvije godine mali su izgledi da će se znatnije smanjiti. "Predstojeći parlamentarni izbori predstavljaju glavnu prepreku za kratkoročno uravnoteženje", navodi Komisija. Deficit bi sljedeće godine mogao još porasti, a 2012. godine predviđa se smanjenje deficita na sadašnju razinu. Javni dug zabilježit će snažan rast s 35 posto 2009. na skoro 50 posto 2012. godine, predviđa Komisija.
RIJEKA - Luka Rijeka današnjim je potpisivanjem pristupnog ugovora u Ravenni primljena u članstvo Udruženja sjevernojadranskih luka - NAPA (North Adriatic Ports Association), čime se pridružila Kopru, Trstu, Veneciji i Ravenni, izvijestio je Ured ravnatelja Lučke uprave Rijeka. Svečanom potpisivanju ugovora danas su na sjednici Udruženja sjevernojadranskih luka u talijanskoj Ravenni prisustvovali ravnatelj riječke Lučke uprave Bojan Hlača i ravnatelji lučkih uprava Venecije, Ravenne, Trsta i Kopra, na čiju je inicijativu 1. ožujka ove godine i osnovano to udruženje, sa zajedničkim ciljem promocije sjevernojadranskog prometnog pravca na međunarodnom tržištu, posebice u zemljama Dalekog istoka. U osnovi ove međunarodne inicijative je jačanje prometne infrastrukture u regiji, odnosno ubrzavanje gospodarskog i socijalnog razvoja, dok je financijska realizacija projekta planirana proračunom "Sporazuma o stabilnosti" potpisanom na sastanku NAPA-e u Kopru 5. srpnja 2010. Cilj je zaustavljanja zaostajanja sjevernojadranskog trgovinskog pravca u odnosu na sjevernoeuropski. U dokumentima udruženja definirani su i najvažniji projekti infrastrukturnog i operativnog povezivanja članica u obliku zajedničkog nadzornog tijela.
ZAGREB - Prosječna mjesečna neto plaća po zaposlenom u pravnim osobama u Hrvatskoj isplaćena za rujan ove godine iznosila je 5.291 kunu, objavio je danas Državni zavod za statistiku. U odnosu na prosječnu neto plaću za kolovoz koja je iznosila 5.391 kunu, prosječna neto plaća za rujan bila je nominalno manja za 1,9 posto, a realno za 2,1 posto. Na godišnjoj razini, u usporedbi s plaćom za rujan prošle godine, neto plaća za ovogodišnji rujan bila je nominalno veća za 1,1 posto, a realno niža za 0,3 posto. Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća za prvih devet mjeseci ove godine iznosila je 5.303 kuna, što je u odnosu na isto razdoblje 2009. godine nominalno na istoj razini, a realno je niže za 0,8 posto. Među djelatnostima, najviša prosječna neto plaća za rujan isplaćena je u zračnom prijevozu i iznosila je 9.571 kunu. Najniže plaće za rujan isplaćene su u proizvodnji odjeće u iznosu od 2.784 kune.
ZAGREB - Željko Perić od 1. prosinca preuzima dužnost člana Uprave Ingre za strategiju, restrukturiranje i razvoj, objavila je Ingra putem Zagrebačke burze. Perićev angažman dio je realizacije ugovora koji je Ingra potpisala sa savjetničkom kućom Caper kojim se Caper angažira u području financijske konsolidacije i redefiniranja poslovne strategije Ingre. Željko Perić je osnivač Capera i njegov dolazak u Ingru dio je ugovorne obveze, kaže se u obavijesti. Podsjeća se da je Perić na početku karijere u Ingri rukovodio velikim investicijskih projektima na Srednjem istoku i u Africi. Poslije je bio član Uprave i glavni financijski direktor Plive i predsjednik Uprave Lure, a u savjetničkoj kući Caper specijalizirao se za akvizicije, spajanja, financiranje poduzeća i strateško savjetovanje. Predsjednik Uprave Ingre Igor Oppenheim je u prvoj polovici studenoga izvijestio da Uprava i Nadzorni odbor predlažu skupštini Ingre financijsko restrukturiranje u dva koraka od kojih je prvi smanjenje temeljnog kapitala, a drugi dokapitalizacija zamjenom potraživanja Ingrinih vjerovnika za vlasničke udjele.
ZAGREB - Dionički indeks Zagrebačke burze Crobex nastavlja padati, sedmi trgovinski dan zaredom, danas je smanjen za 0,32 posto na 1.779,24 boda, što je njegova najniža razina od srpnja prošle godine. Nastavljen je, također sedmi trgovinski dan zaredom, i pad specijaliziranog indeks Crobexa10, za 0,55 posto na 946,15 bodova, što je pak njegova najniža razina od uvođenja u rujnu prošle godine. Ukupni promet Burze iznosio je danas 100 milijuna kuna od čega je u redovnom trgovanju ostvareno 53,4 milijuna kuna, a više od polovice redovnog prometa odnosi se na dionice Belišća. Promet dionicom Belišća iznosio je 30,3 milijuna kuna uz rast cijene za 8,63 posto na 490 kuna. Milijunski promet danas je još imala samo dionica HT-a, od 5,5 milijuna kuna, a cijena joj je pala za 0,71 posto na 271,56 kuna. Ostale dionice po prometu su daleko za prve dvije, pa je tako treća po ostvarenom prometu bila dionica Jadran kapitala sa 649,8 tisuća kuna i rastom cijene za 8,44 posto na 23 kune.
ZAGREB - Na Tržištu novca likvidnost je i danas bila visoka, no potražnja je tek djelomično podmirena uslijed neusklađenosti uvjeta kreditiranja. Danas je prijavljeno 94,3 milijuna kuna potražnje, što je otprilike 4 posto manje nego u petak. Istodobno, ponuda je iznosila 244,3 milijuna kuna, što je 1,5 posto manje. Većina prometa odnosila se na prekonoćne pozajmice, kojih je odobreno 31,3 milijuna kuna, i to po prosječnoj kamatnoj stopi od 0,39 posto, što je 0,09 postotnih bodova manje nego u petak. Odobreno je i 13 milijuna kuna pozajmica na rok od mjesec dana, po cijeni od 3,54 posto. Na Tržištu novca danas je ukupni promet iznosio 44,3 milijun kuna, a prosječna kamatna stopa je porasla s u petak zabilježenih 0,51 na 1,31 posto.