Skup je otvorio ravnatelj Zavoda Darinko Munić, a okupljene je pozdravio u ime vodstva HAZU-a akademik Petar Strčić.
Akademik Strčić je održao i prvo predavanje na skupu o dopisivanju Franje Račkoga i biskupa Josipa Jurja Strossmayera. Nakon njega će Maja Polić govoriti o kršćanstvu u djelima Franje Račkoga čime završava prvi dan skupa u Rijeci.
Njih dvoje otvorit će istim predavanjima dio skupa koji će se sutra održati u Fužinama, rodnom mjestu Franje Račkoga. Fužinski dio skupa naslovljen je "Značaj gradnje prvih makadamskih cesta za razvoj Gorskog kotara".
U okviru te teme Matija Glad će govoriti o cesti Karolini, prvoj makadamskoj poveznici Karlovca i Kvarnera, Dragutin Feletar o zaštiti koridora hrvatskih povijesnih cesta, Adolf Malić o prometnom prevrjednovanju hrvatskoga prometnog praga, a Mladen Garešić o špiljskim istraživanjima uz trase hrvatskih autocesta.
Franjo Rački, hrvatski povjesničar i političar, rodio se u Fužinama 1828. Profesor je teologije u senjskom sjemeništu, a nakon toga u Rimu se bavi proučavanjem povijesti. Kad se vratio u Zagreb 1860., s Josipom Jurjem Strossmayerom osniva Narodnu stranku. Postao je prvi predsjednikom Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti 1866. i na tom mjestu ostaje dvadeset godina.
U političkom djelovanju zauzimao se za jedinstvo južnoslavenskih naroda, a kao povjesničar posebno je proučavao i napisao više bitnih djela o svemu što je u prošlosti povezivalo ili razdvajalo južnoslavenske narode.
Umro je Zagrebu 1894.