Profesor emeritus Julijo Martinčić ocijenio je kako je do sada održano više znanstvenih skupova o Strossmayeru biskupu, političaru i velikom meceni, ali da je "kao veliki župan Virovitičke županije rijetko spominjan".
Strossmayerovo sudjelovanje u političkim zbivanjima 19. stoljeća, posebice njegovo imenovanje 11. veljače 1861. i ostavka 5. travnja 1862. na mjesto velikog župana Virovitičke županije sa sjedištem u Osijeku, bilo je izraz otpora ondašnjem režimu jer se usudio ostavku dati na hrvatskom jeziku u obliku pisma, za koje se znalo, ali je s vremenom zaboravljeno pa se znanost njime nije koristila. Riječ je o temeljitu obrazloženju nezadovoljstva, jer kao veliki župan nema ni moći ni novca, kazao je profesor emeritus Stanislav Marijanović. Dodao je kako "biskup Strossmayer nije bio zadovoljan ni svojim najbližim suradnicima koji su 'šurovali' s Madžarima".
Đakovački i srijemski biskup msgr. Marin Srakić ocijenio je da je biskup Strossmayer "bio veliki sin naroda i Crkve".
Otvarajući skup, osječko-baranjski župan Krešimir Bubalo istaknuo je da je biskup Strossmayer bio jedan od najjačih umova svoga doba i intelektualac "europskog formata koji je sve svoje sposobnosti stavio u službu svoga naroda".
Biskup Strossmayer ustoličen je za đakovačkog i srijemskoga biskupa 1850. i na tom je mjestu ostao sve do smrti. Rođen je 1815. u Osijeku, a umro 1905. u Đakovu. Među ostalim bio je osnivač današnjeg HAZU-a, utemeljitelj suvremenoga hrvatskog sveučilišta i jedan od najpoznatijih kulturnih djelatnika svoga doba.
(Hina) xvsik yvkn