Nikola Vuljanić (HNS) rekao je da zakon predviđa kompjutorsko popunjavanje (ažuriranje) popisa birača, te obvezu nadležnih tijela (matičnih ureda, policije, itd) da svaku promjenu statusa birača (kada navrši 18 godina, promjenu prebivališta, smrt i slično) mora dostaviti izbornom povjerenstvu.
Na taj bi se način, tvrdi HNS, stvorila jedinstvena baza podataka koja bi se stalno ažurirala te bi se nadzirali birači koji nemaju prebivalište u Hrvatskoj i time, kaže Vuljanić, onemogućila zlouporaba poput dvostrukog glasovanja.
Pravo na uvid u popis birača imali bi svi zainteresirani, od birača do stranaka i nezavisnih lista koje se natječu na izborima, a popisi bi bili javni u elektroničkom i pisanom obliku. Predviđene su i kaznene odredbe za birače ili državne službenike koji se ogluše o izborni zakon.
HNS-ovac Dragutin Lesar naglasio je da bi zakon trebalo usvojiti u ovoj godini, kako bi sve službe i svi koji sudjeluju na izborima imali vremena pripremiti se za izbore iduće godine.
"Kvalitetne izbore i ostvarivanje biračkog prava ne jamče samo izborni zakoni. Nemojmo više dopuštati da nakon svakih izbora mrtvaci marširaju", poručio je Lesar.
Josip Leko (SDP) kazao je da postojeći popis birača otvara sumnje u izborne zlouporabe, posebno u manipulacije glasovima na biračkim mjestima u BiH, pozvavši Vladu da, budući da ne podupire HNS-ov prijedlog, što prije Saboru predloži novi zakon koji bi spriječio takve pojave.
Još je veća opasnost, tvrdi, kod lokalnih izbora, "jer dnevno migracijski birači mogu odlučiti tko će u toj sredini biti na vlasti". Zauzeo se za zakonsko reguliranje roka do kojega se, pred izbore i zaključivanje popisa birača, može mijenjati prebivalište.
Željko Pavlic (MDS/PGS/SBHS) podsjetio je na slučaj novinarke koja je, istražujući mogućnost izbornih zlouporaba, na zadnjim državnim izborima dva puta glasovala u Karlovcu.
"Ta se novinarka ogriješila o Ustav i zakon", uzvratila mu je Zdenka Babić-Petričević (HDZ).
Državni tajnik Središnjeg državnog ureda za upravu Antun Palarić odbacio je tvrdnje oporbenjaka da je u Hrvatskoj bilo dvostrukog glasovanja te da su podaci iz popisa nedostupni.
"U hrvatskom popisu birača nema dvostrukog glasovanja jer tehnologija to ne dopušta", rekao je Palarić, dodavši da su se zlouporabe događale samo na biračkim mjestima inozemstvu kada su se mrtve osobe upisivale kao one koje su glasovale.
Činjenica je, kaže, i da na nekim područjima u Hrvatskoj ima više birača nego stanovnika, ali posljedica je toga, tvrdi, to što ljudi, iako tamo više ne žive, prijavljuju staro prebivalište.
Palarić je najavio da će za manje od mjesec dana Vladin prijedlog zakona o popisu birača biti razmotren na okruglom stolu koji će, u suradnji s OESS-om, organizirati njegov ured.