Osnovna tema većeg broja izlaganja, održanih na njemačkom jeziku, bila je Heideggerova središnja misao "zgode", kojem je nakon tzv. "okreta" u svome mišljenju nastojao produktivno prevladati cjelokupnu tradiciju zapadne metafizike.
Posebno su razmatrane njegove dijagnoze modernog doba, kao doba prevlasti tehnike i apsolutno-znanstvenog, tj. bezuvjetno utemeljujućeg i predstavljajućeg mišljenja (B. Brujić), njegove nove odredbe biti kretanja, vremena i prostora (D. Barbarić, H. Vetter), kao i shvaćanje svijeta kao "četvorstva" neba i zemlje, smrtnika i besmrtnih (D. Koch).
Dio predavanja bio je usredotočen na njegovo novo poimanje jezika kao svjetotvornog kazivanja (I. Feher, A. Fabris, I. Mikecin). Raspravljan je i odnos kasnog Heideggerova mišljenja spram njegove ranije filozofije, osobito spram osnovnih postavki njegova glavnog djela "Bitak i vrijeme" (R. Thurnher), kao i o preciznijem određenju Heideggerova odnosa spram fenomenologije te ulozi i značenju hermeneutike u njegovu mišljenju (G. Figal, D. Komel).
Raspravljalo se i o izgledima novog utemeljenja vjere, s onu stranu tradicionalne školske teologije, te mogućnostima zasnivanja post-metafizičke etike na osnovi dostignuća njegove kasne misli, u kojoj je u načelu prevladan novovjekovni i moderni subjektivizam i antropocentrizam (G. Poeltner, I. Kordić, J. Zovko).
Osobita je pozornost posvećena filozofijskom značenju Heideggerovih interpretacija pjesništva, ponajprije F. Hoelderlina i G. Trakla (C. Nielsen).
Izalaganja su, kako ističu organizatori, uvjerljivo pokazala da je nakon objavljivanja više od pedeset svezaka iz Heideggerove ostavštine u posljednjih dvadesetak godina potrebna temeljita revizija dosadašnjeg shvaćanja i razumijevanja njegove filozofije.
U predavanjima, a osobito u raspravama naznačeni su osnovni suvremeni smjerovi mogućeg novog tumačenja Heideggera prvenstveno u Europi. Za hrvatske povjesničare filozofije i filozofe time su ocrtani okviri u kojima se na temelju intenzivnog i produbljenog izučavanja Heideggerova djela može plodotvorno uzeti udjela u međunarodnom dijalogu o nekim od najaktualnijih pitanja suvremenog filozofskog mišljenja.
Simpozij je zaključen uvjerenjem da su predavanja i diskusije u potpunosti ispunili očekivanja organizatora te potvrdili opravdanost njihove nakane i već započetih dogovora oko objavljivanja zbornika priloga sa simpozija kod njemačkog izdavača, kao i prijevoda na hrvatski.