Značenje tog simpozija, kako ističe pročelnik Odjela za filozofiju Matice hrvatske Ivan Kordić, sastoji se u tome što se na njemu prvi put u Hrvatskoj na tako visokoj razini promišlja Heideggerovo djelo s gledišta njegova misaonog "okreta", što omogućuje prilično cjelovit uvid u bitna pitanja njegove filozofije na osnovi do sada objavljenih spisa.
U radu simpozija sudjeluju strani i domaći poznavatelji Heideggerova mišljenja Guenter Figal, Dietmar Koch i Cathrin Nielsen iz Njemačke, Guenther Poeltner, Rainer Thurnher, Helmuth Vetter iz Austrije, Adriano Fabris iz Italije, Dean Komel iz Slovenije, Istvan M. Feher iz Madžarske, Damir Barbarić, Branka Brujić, Ivan Kordić, Jure Zovko i Igor Mikecin iz Hrvatske.
Uoči simpozija 1. lipnja navečer u Austrijskom kulturnom forumu u Zagrebu bit će predstavljene u hrvatskom prijevodu knjige austrijskih filozofa Helmutha Vettera "Texta in contextibus" (Demetra, 2005.) i Rainera Thurnhera "Hermeneutička fenomenologija kao angažman" (Matica hrvatska, 2004.).
"Tko danas želi filozofirati, mora se upustiti u raspravu s Heideggerom. Nijedan put više ne vodi mimo njega", rekao je u jednom razgovoru Thurnher.
Organizator skupa je Odjel za filozofiju Matice hrvatske, a suorganizatori su Martin-Heidegger Gesellschaft iz Heideggerova rodnog mjesta Messkircha, Austrijski kulturni forum, Talijanski kulturni institut, Institut za filozofiju i zagrebačka Udruga za promicanje filozofije. Radni jezik je njemački zbog većine stranih sudionika skupa.
Martin Heidegger (1889.-1976.) snažno je utjecao ne samo na razvoj suvremene njemačke filozofije, nego i na mnogobrojne mislioce u svijetu, tako i u Hrvatskoj. S njegovim utjecajem u prošlosti se može usporediti jedino Hegel. Bibliografija o njemu dosad je najopsežnija bibliografija o nekom filozofu protekla stoljeća. U Njemačkoj je u tijeku objavljivanje cjelokupna Heideggerova opusa u 100 knjiga. Glavno djelo toga njemačkog filozofa "Bitak i vrijeme" (Sein und Zeit, 1927.) objavljeno je na hrvatskom jeziku 1985.