Oko poglavlja europske pravne stečevine koje se odnosi na sigurnost hrane, veterinarstvo i fitosanitarnu politiku, "razvilo se puno mitova i legendi, poput tvrdnji da će biti zabranjena svinjokolja", izjavila je u srijedu u Bruxellesu pregovaračica za to poglavlje Ružica Gelo. Hrvatska radna skupina za ovo poglavlje na bilateralnom screeningu cijeli ovaj tjedan predstavlja Europskoj komisiji razinu usklađenosti s europskom pravnom stečevinom.
Europski propisi ne predviđaju zabranu tradicionalnih svinjokolja i to će se i dalje moći obavljati na individualnim gospodarstvima za vlastite potrebe, a u slučajevima kada se radi za tržište morat će se obavljati veterinarske kontrole, što je vrlo važno za zaštitu proizvođača koji će znati kakve proizvode jedu, a također će pomoći u suzbijanju sive ekonomije, ističu Ružica Gelo i voditelj radne skupine za ovo poglavlje Mate Brstilo.
Usklađivanjem s europskim propisima može pridonijeti boljem tržišnom uspjehu nekih proizvoda, poput kulena, koji će se uskoro kao zaštićeni autohtoni proizvod moći prodavati na europskom tržištu. Hrvatska još uvijek ne može izvoziti svinjetinu i svinjske proizvode u EU-u, jer je svinje cijepila protiv svinjske kuge. S tim se prestalo prije godinu dana i sada traje monitoring, nakon čega će se moći slobodno izvoziti.
Nestanak ne prijeti ni siru i vrhnju, koje bi se također moglo plasirati na europsko tržište. "Na nama samima je da razvijemo sustav potpore proizvođačima kako bi oni mogli standardizirati i osmisliti svoje proizvode, koje bi se mogli izvoziti", kaže Ružica Gelo. Kod prodaje sira i vrhnja na tržnicama, neće se puno toga mijenjati, prodavači će morati zadovoljavati osnovne higijenske uvjete, morat će imati hladnjake, a također i izdavati i račune, što sada nije slučaj.
Najviše posla u ovom poglavlju hrvatska administracija će imati u vezi s novim higijenskim paketom koji je u EU-u stupio na snagu 1. siječnja ove godine. Novi higijenski paket nastao je kao odgovor EU-a na nekoliko kriza koje su se događale posljednjih godina, poput pojave kravljeg ludila. Higijenski paket sastoji se od četiri uredbe koje će Hrvatska morati prenijeti u svoje zakonodavstvo i primijeniti u praksi prije ulaska u EU-u. Tim novim propisima odgovornost za zdravstvenu sigurnost hrane prebacuje se na proizvođače, koji moraju razviti vlastiti sustav kontrole svoje proizvodnje. Hrvatska zasad ima takav sustav u 104 proizvodna objekta koji rade za izvoz, dok je za ostale sustav samokontrole bio na dobrovoljnoj bazi, što će se morati promijeniti. Novi sustav ne odnosi se samo na proizvodnju hrane, nego na cijeli lanac od njive do stola. Svi objekti koji posluju s hranom morat će biti registrirani i imati sustav samokontrole.
Poglavlje sigurnost hrane, veterinarstvo i fitosanitarna politika najopsežnije je poglavlje europske pravne stečevine - ima više od 120 stranica.