Dvije godine nakon ulaska u Europsku uniju Slovenija ima 76 posto prosječnog nacionalnog dohotka EU po stanovniku, te 81 posto realne kupovne moći u odnosu na prosjek Europske unije u kojoj je 25 članica.
Janša je kao zapreke koje se postavljaju njegovoj vladi u provedbi potrebnih reformi naveo neprincipijelno protivljenje promjenama od strane političke oporbe i medijski utjecajnih ljudi, ali i "stari mentalitet koji potječe iz socijalizma", a temelji se na uvjerenju da su neke "povlastice" zajamčene i da ih mora osigurati država bez obzira na mogućnosti.
Janša je rekao da je odluka Europske komisije koja omogućava Sloveniji da s 1. siječnja sljedeće godine uvede zajedničku europsku valutu za njegovu vladu dodatni poticaj da ustraje na strukturnim i gospodarskim reformama. Međutim, kako je istaknuo, boji se da će protivnici reformi sada tu pozitivnu ocjenu zloupotrijebiti, dokazujući da reforme nisu potrebne.
Janšina vlada najavila je za ovu godinu donošenje niza zakona koji bi se počeli primjenjivati s početkom sljedeće godine.
Radi se o "čišćenju" mirovinske blagajne, smanjenju korporacijskih poreza, novom načinu isplate socijalne pomoći, privatizacijskim procesima u zdravstvu i obrazovanju, te velikoj poreznoj reformi. U sklopu te reforme razmišlja se o uvođenju jedinstvene porezne stope tzv. flat-tax koja se pokazala uspješnom u jačanju poduzetničke poslovne atmosfere u baltičkim i nekim drugim srednjoeuropskim zemljama.