Kako je na sjednici obrazložio slovenski ministar vanjskih poslova Dimitrij Rupel, iako se zakon odnosi i na Makedoniju i Tursku, za njegovo je donošenje predloženo prvenstveno zbog velikog interesa slovenskih državljana za kupnju nekretnina u Hrvatskoj.
Od raspada bivše Jugoslavije, Slovenci ne mogu legalno kupovati nekretnine u Hrvatskoj niti Hrvati u Sloveniji.
Dok je u Hrvatskoj na snazi zakonska odredba da stranci mogu kupovati nekretnine u Hrvatskoj uz uvjet reciprociteta, u Sloveniji načelno vrijedi pravilo da nekretnine mogu kupovati stranci iz država članica Europske unije, što bi se sadašnjim zakonskim prijedlogom o kojemu će se još očitovati i parlament proširilo i na države kandidatkinje za članstvo. No za državljane i pravne subjekte iz tih država odobrenje o stjecanju vlasničkog prava na nekretninama davalo bi ministarstvo vanjskih poslova uz prethodno mišljenje ministarstva pravosuđa.
Na pitanje pravnih stručnjaka u parlamentu hoće li zakon postići svoj cilj i kako je njime riješeno pitanje reciprociteta, predstavnica ministarstva vanjskih poslova navela je da će se materijalni reciprocitet utvrđivati u svakom pojedinačnom slučaju i da će se podnesci za stjecanje vlasništva nad nekretninama u Sloveniji koji ne budu odgovarali materijalnom reciprocitetu odbijati. Predsjednik odbora Jožef Jerovšek izjavio je da se radi o rješenju koje imaju i druge članice Europske unije.