Poraslo je ispuštanje u atmosferu ugljičnog dioksida, koji se oslobađa izgaranjem ugljena u termoelektranama i vozilima, prema podacima agencije koja svake godine objavljuje AGGI (Godišnji indeks plinova s učinkom staklenika).
Poraslo je i ispuštanje dušičnog oksida, nusprodukta poljoprivrede i industrije, navodi savezna agencija i zaključuje: "Posvuda AGGI pokazuje postojan rast količine plinova koji dovode do zagrijavanja atmosfere".
AGGI je pokazao da je emisija stakleničkih plinova 2005., porasla za 1,25 posto.
Indeks se temelji na razini stakleničkih plinova u atmosferi izmjerenoj 1990., a ta je godina uzeta kao granica za međunarodni sporazum Protokol iz Kyota. Tim dokumentom, koji je stupio na snagu 16. veljače 2005., države potpisnice obvezale su se smanjivati ispuštanje stakleničkih plinova kako bi se do 2012., njihova razina vratila na kvotu kakva je bila 1990. godine.
Porast od 1,25 posto izmjeren 2005., relativno je malen u usporedbi s prethodnim godinama, tijekom kojih su od 1979., emisije neprestance rasle.
Najveći godišnji porast dogodio se između 1987. i 1988., kada je razina skočila 2,8 posto, a najmanji je bio 0,81 posto od 1992. do 1993.
Plinovi s učinkom staklenika prirodno fluktuiraju, no ljudski te industrijski čimbenici igraju važnu ulogu i porast tih plinova pridonosi globalnom zagrijavanju.
U posljednjih 50 godina, prosječna temperatura Zemlje rasla je najbrže otkako su počela mjerenja, s 10 najtoplijih godina od 1990. godine.
Administracija predsjednika Georgea W. Busha bila je u početku skeptična no danas prihvaća stvarnost globalnog zagrijavanja, koje je razlogom što su danas uragani snažniji, koje dovodi do većih suša te intenzivnijih toplotnih udara i otapljanja polarnog leda.
Prošle godine deset američkih država, gradovi New York i Washington podnijeli su tužbu protiv američke agenciju za zaštitu okoliša navodeći da novi standardi ne ograničuju dovoljno rast emisije ugljičnog dioksida iz termocentrala, unatoč činjenici da to pridonosi globalnom zagrijavanju.