Gubitak boje izaziva smrt koralja i to je bolest 21. stoljeća za tu životinjsku vrstu. Godine 2002. uočeno je da je više od 60 posto australskog velikog koraljnog grebena pogođeno tom pojavom. A na cijelom planetu moglo bi idućih desetljeća nestati 60 posto koralja.
Glavni autor članka, Andrea Grottoli sa sveučilišta Ohio u Columbusu pojašnjava da koralj obolijeva kada se smanjuje njegova sposobnost apsorbcije ugljika.
Koralj živi s mikroskopskim algama zvanima Zooxanthellae koje ga opskrbljuju ugljikom i daju mu njegove predivne boje. S porastom temeprature vode od jedva jednog stupnja Celzija iznad ljetnog maksimuma, zooxanthellae nestaju, a koraljni grebeni blijede.
Temeprature tropskih mora porasle su zadnjih 100 godina za taj stupanj i očekuje se da će u budućnosti nastaviti rasti.
Znanstvenici su, međutim, usporedili nekoliko vrsta koralja i uočili da je Montipora capitata otpornija nego druge vrste i da živi na vlastitim rezervama te je čak sposobna pronaći drugi način opskrbe ugljikom, bez posredovanja zooxanthellae.
Suprotno tome, koralji Porites compressa i Porites lobata žive tek kratko na vlastitim zalihama i tada umiru.
Idućih desetljeća, ocjenjuju stručnjaci, moglo bi doći do promjene sastava koraljnih grebena. Naime, prevladat će vrste koje su prilagodljivije.