Hrvatska još nema cjelovite strategije za industrijsku politiku, stoga je prošli tjedan Vlada zadužila Ministarstvo gospodarstva da izradi taj dokument, rekla je voditeljica radne skupine za to poglavlje Olgica Spevec. U Hrvatskoj se u početku smatralo da nema potrebe za takvim dokumentom, jer se pretpostavljalo da će sve riješiti tržište.
I Europska unija je tek 1990. definirala svoju industrijsku politiku kada se počela suočavati sa sve većim pritiskom dalekoistočnih gospodarstava, kojima je jeftina radna snaga komparativna prednost.
Ovo poglavlje obuhvaća politike i strategije za prerađivačku industriju, osim prehrambene, duhanske i industrije pića, te turizam.
Sve mjere i instrumenti za povećanje konkurentnosti industrije dotiču se puno drugih poglavlja europske pravne stečevine, poput zaštite tržišnog natjecanja, mjera trgovinske politike, zaštite intelektualnog vlasništva, te državnih potpora.
EU svojom industrijskom politikom nastoji ubrzati strukturne prilagodbe i poticati stvaranje pozitivnog okružja za inicijative, kao i razvoj poduzetništva unutar Zajednice.
Važan element u svakoj industrijskoj politici je nadzor nad državnim potporama i usklađenost planova pomoći s pravilima EU-a.
"Ovaj nam je screening pokazao da nam treba sveobuhvatni dokument s analizom i ocjenom stanja u industriji te prijedlozima mjera kako pomoći industriji i pritom poštovati odredbe o zaštiti konkurentnosti, državnim potporama, trgovinskim mjerama i tako dalje", rekla je Spevec, ističući kako se pokazalo da se država ne može sasvim povući i sve prepustiti tržištu te da postoji niz mjera kojima se može pomoći industriju, onako kako se to radi i u Europskoj uniji.
U zakonodavnom smislu nema puno neusklađenosti s europskom pravnom stečevinom. U tom dijelu približavanja EU-u Hrvatska će u svoj zakon o malom gospodarstvu morati unijeti novu europsku definiciju mikro, malih i srednjih poduzeća, koja omogućava većem broju poduzeća da uđu kategoriju malog i srednjeg poduzetništva, a time i stječu mogućnost dobivanja većih državnih potpora.
Drugi propis koji će Hrvatska morati usvojiti je direktiva o zakašnjelim plaćanjima, koja također pogoduje malim i srednjim poduzećima.