Šest mjeseci ranije, na hrvatskom je tržištu bilo aktivno 46 otvorenih investicijskih fondova s imovinom vrijednom gotovo 8,4 milijarde kuna, što samo govori o rastu tržišta investicijskih fondova, rečeno je.
Novčani su fondovi zadržali vodeću poziciju po imovini pod upravljanjem (ukupno 4,95 milijardi kuna), ali brži rast imovine bilježe uravnoteženi i dionički fondovi. Njihovi iznad prosječno dobri rezultati tijekom prošle godine i početkom ove godine utjecali su, kako je rečeno, na porast zanimanja za ulaganja u te dvije skupine fondova.
Publikacija između ostaloga analizira visoke prinose dijela hrvatske fondovske industrije polazeći od činjenice da je devet fondova (6 dioničkih i 3 uravnotežena) od početka godine do 10. travnja ostvarilo prinose koji su znatno nadmašili rast vrijednosti CROEMI indeksa od 14,52 posto.
Riječ je o fondovima Aureus Equity, ST Global Equity, PBZ Equity, Ilirika JI Europa, Erste Adriatic Equity, ICF Balanced, ST Balanced, HPB Dionički i Ilirika JIE Balanced, a zajedničko im je to da su u ovu godinu ušli s malom imovinom, a i danas su, uz jednu iznimku mali fondovi. Uz to, pet od devet najuspješnijih fondova posluju tek nekoliko mjeseci.
Razlog iznad prosječnih rezultata spomenutih devet fondova, kako je pojašnjeno, je to što su ulagali u nisko likvidne dionice kojima je cijena u nekim razdobljima rasla više nego kod etabliranih dionica.
Ivo Šulenta iz Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (Hanfa) kazao je kako vjeruje da će tržište fondova nastaviti s rastom te istaknuo kako je potrebno odrediti ulogu investicijskih savjetnika.
Još jednom je upozorio na jedan parasavjetnički fond iz Austrije koji, kako je kazao, savjetuje ljudima kako da primjerice izbjegnu Zakon o deviznim plaćanjima.
Na skupu je istaknuto kako hrvatski građani na primjeru fondova polako uče razliku između štednje i investiranja te kako su regionalna tržišta (BiH, Srbija i Crna Gora te Makedonija) šansa za investiranje.
(Hina) xtp yds