Mariborski list "Večer" u utorak u komentaru, posvećenom naporima belgijskog suvlasnika Nove Ljubljanske banke (NLB) da kupi Splitsku banku, navodi da je hrvatska vlada u pravu kad pitanje stare devizne štednje tretira kao imovinsko-pravni odnos banke i štediša, ali da to ne vrijedi u okolnostima kad dođe do raspada države u kojoj je banka djelovala.
"Točna je tvrdnja hrvatskog premijera da je pitanje zamrznutih deviza stvar imovinskog-pravnog odnosa između banke i štediše, ali to važi samo ako nije došlo do takvih povijesnih promjena kao što je raspad države. Nakon takvih promjena političari se moraju dogovoriti o modelu jamstava za štednju. Do takvog dogovora koji moraju potvrditi sve države nasljednice (bivše SFRJ) još nije došlo", navodi u komentaru Irena Ferluga.
Mariborski list tvrdi da je intervencija Belgije u Europskoj komisiji o tome da li Hrvatska onemogućava pristup belgijske banke hrvatskom financijskom tržištu uslijedila nakon što je sličnu izjavu dao slovenski ministar vanjskih poslova Dimitrij Rupel.
Belgijancima je, po pisanju lista, "dosadilo" čekati licencu Hrvatske narodne banke (HNB) za svoje djelovanje u Hrvatskoj, a Rupel je zapravo svojom izjavom "najavio" upozorenje Belgijanaca da za Hrvatsku koja želi u Europsku uniju "istječe vrijeme pretvaranja".
Ferluga tumači da Hrvatska treba omogućiti ulazak KBC-a na hrvatsko financijsko tržište bez obzira na neriješeno pitanje stare štednje, te da će Hrvatska imati problema u zaključivanju pregovora s Europskom unijom ako ne dopusti ulazak belgijske banke i ako ne pristane na stajalište Slovenije da je stara devizna štednja pitanje sukcesije o kojem se moraju dogovoriti sve države sljednice.