Slovenija, koja organizira sastanak, istaknut će kao prvu točku dnevnog reda "daljnje rješavanje pitanja neriješenih deviznih štednih uloga štediša u svim bankama i njihovim podružnicama na teritoriju bivše Jugoslavije", piše list koji najavu sastanka donosi u bloku vijesti oko zadnje polemike između Ljubljane i Zagreba, što ga je izazvala objava slovenskog ministarstva vanjskih poslova da će to pitanje istaknuti kao uvjet za pristup Hrvatske u Europsku uniju.
Na dokument objavljen u četvrtak na stranicama slovenskog ministarstva vanjskih poslova, u kojemu su iznesene slovenske pozicije oko pitanja stare devizne štednje u Ljubljanskoj banci Zagreb kasnije se, navode "Finance", na iznenađujući način odazvao ministar vanjskih poslova Dimitrij Rupel, ustvrdivši da dokument ne sadržava nikakvu prijetnju Hrvatskoj i da "Slovenija nikad nije rekla da će uvjetovati ulazak Hrvatske u Europsku uniju".
List problem deviznih štediša Ljubljanske banke Zagreb i zadnju polemiku oko toga povezuje sa željom suvlasnika Nove ljubljanske banke (NLB), belgijske banke KBC, za ulazak na hrvatsko tržište, ali i za stjecanje većinskog udjela u NLB-u, u kojemu trenutačno ima 34 posto dionica.
U četvrtak bi u Ljubljanu trebao doputovati predsjednik KBC-a Andre Bergen kako bi sa slovenskom vladom dogovorio povećanje udjela, odnosno kupnju dodatnih dionica u državnom vlasništvu. Slovenija je, pišu "Finance", zainteresirana da u NLB-u zadrži većinski 51-postotni udio, vjerojatno preko osiguravajuće kuće Triglav, dok bi do većinskog udjela htjeli doći i Belgijanci koji prijete izlaskom iz vlasništva ako se slovenska vlada ne bude držala prvotnog dogovora o pravu prvokupa za KBC, iznose "Finance" nepotvrđene špekulacije koje se pojavljuju u vezi s budućom vlasničkom strukturom najveće slovenske banke.