Odazivajući se na neke rezerve koje su se u slovenskoj javnosti pojavile zbog prošlotjednog priopćenja kako će Slovenija time uvjetovati i pristupanje Hrvatske Europskoj uniji, ministar vanjskih poslova Dimitrij Rupel, ponovio je u priopćenju službenu poziciju Ljubljane da je pitanje stare devizne štednje stvar sukcesije i da bi ga trebala riješiti Hrvatska na čijem je teritoriju Ljubljanska banka Zagreb poslovala. Ulazak pak slovenskih banaka na hrvatsko financijsko tržište pitanje je poštovanja europskog "acquisa" (pravne stečevine) kojoj se Hrvatska u pristupnim pregovorima mora prilagoditi.
"Slovenija odnosno slovenski porezni obveznici nemaju nikakvog duga prema hrvatskim štedišama. To je službeno stajalište Slovenije i bilo kakvo drugačije stajalište nema osnove", navodi se u priopćenju koje je potpisao ministar vanjskih poslova Rupel.
Odgovarajući na tvrdnje predsjednika oporbenih liberalnih demokrata (LDS) Jelka Kacina, koji se složio s vladinim stajalištem da je riječ o sukcesijskom pitanju, ali i rekao da bi dvije vlade u dobrim odnosima to mogle riješiti "privremenim sporazumom" koji bi riješio probleme štediša i prije završetka sukcesijskih pregovora, Rupel u priopćenju navodi da je Slovenija već dva puta pozvala Hrvatsku da problem štediša riješi u skladu sa sukcesijskim sporazumom nasljednica bivše Jugoslavije i preuzme jamstva za deviznu štednju na svom teritoriju, ali da Hrvatska na slovenske pozive "još nije odgovorila".
U svom drugom priopćenju slovensko ministarstvo vanjskih poslova odgovara na medijske kritike o tome da je prošlotjedno priopćenje tog ministarstva, o uvjetovanju pristupa Hrvatske Europskoj uniji rješenjem pitanja Ljubljanske banke Zagreb, bilo pogrešno i da se radilo o "Rupelovom autogolu".
U odgovoru na takve kritike Rupel u priopćenju navodi da nije riječ o prijetnji Hrvatskoj, nego o opravdanom očekivanju da će Hrvatska u pristupnim pregovorima s Europskom unijom prekinuti praksu diskriminiranja slovenskih banaka, odnosno uvjetovanja njihova pristupa na hrvatsko tržište isplatom stare devizne štednje štediša Ljubljanske banke Zagreb.
"Slovenske banke i strane banke, koje su sa slovenskim bankama povezane, zbog neriješenog pitanja štediša Ljubljanske banke Zagreb ne mogu poslovati na hrvatskom financijskom tržištu. To je u suprotnosti s europskom pravnom stečevinom (acquisom) i načelom nediskriminacije, te slobodnog obavljanja usluga i slobodnog toka kapitala", navodi se u priopćenju slovenskog ministarstva. Također se dodaje da zato upozorenja da će Slovenija to pitanje istaknuti tijekom hrvatskih pristupnih pregovora nisu prijetnja nego "sasvim legitimna i utemeljena najava zaštite slovenskih interesa". Takvo stajalište, navodi slovenski MVP, Slovenija već sada konsekventno zastupa u Europskoj uniji na svim razinama.