To je osjećaj koji je u kolumni za slovenski poslovni list "Finance" od ponedjeljka iznio hrvatski veleposlanik dr. Mario Nobilo, dodajući da ne iznosi stajalište hrvatske vlade nego svoje osobno i da među državama postoji niz neiskorištenih mogućnosti.
"U zadnje vrijeme je moj posao (a vjerojatno i posao mog kolege u Zagrebu) sličan Sizifovom. Nakon rastućeg predbrijunskog trenda u odnosima dviju novih vlada, zadnjih je mjeseci došlo do toga da one komuniciraju u prvom redu preko medija. Temu već mitskog (Piranskog) zaljeva trenutačno su zasjenile teme Ljubljanske banke i nuklearke Krško. Novi ekološko-politički oblaci podižu se nad pitanjem gradnje mreže europskih naftovoda i kaskadnih hidrocentrala na rijeci Muri. Predstavnici Europske unije poručuju da su otvorena pitanja bilateralne stvari, a Slovenija inzistira da se ta pitanja ugrade u hrvatske pregovore s Europskom unijom", navodi Nobilo u svom prilogu karakteristične razlike u stajalištima i pristupu dviju država.
Kako dodaje, takva retorika jača uvjerenje hrvatske strane da je do rješenja za otvorena pitanja moguće doći samo arbitražom, odnosno preko međunarodnog pravosudnog tijela.
"Takve presude, bez obzira kakve bi bile, nude mogućnost da se sačuva dostojanstvo i okrene novi list u našim odnosima", piše hrvatski veleposlanik u Ljubljani.
Nabrajajući pozitivne stvari u odnosima, Nobilo je istaknuo da su odnosi među Slovencima i Hrvatima, posebno u graničnim područjima dobri, osobito ako se uzme u obzir tenzije koje se prenose medijima.
"To je dokaz da život teče mimo politike i da je od nje jači", navodi u svom razmišljanju hrvatski diplomat.
"Najveća je šteta, piše Nobilo, što nam ne uspijeva naše odnose dići na višu razinu uzajamne koristi i energije, za što imamo sve mogućnosti, i to unatoč svim komparativnim prednostima i našoj povijesnoj bliskosti. Potrebne su nam zajedničke investicije, regionalni "igrači", obrazovni i tehnološki parkovi, programi zaštite Jadrana, promocija područja Alpe-Jadran na trećim tržištima, sa zajedničkim postavama i ekipama u trećim državama", navodi Nobilo.
"Najveće pritiske da do toga dođe osjećam u poslovnim i intelektualnim krugovima obaju naroda, te od strane stanovnika uz granicu. Sve je veći i pritisak koji dolazi iz međunarodne zajednice, koja očekuje našu veću regionalnu sinergiju i suradnju", navodi Nobilo, koji pojašnjava da bi se tako regionalni i politički utjecaj dviju razmjerno malih država lakše realizirao.
Upravo sada, navodi Nobilo u prilogu lista "Finance", kada je Slovenija ulaskom u EU realizirala svoje vanjskopolitičke ciljeve i kada Hrvatska nakon vremena koje je izgubila zbog nametnutog rata velikim koracima nadoknađuje propušteno, stvorena je za mogućnost za bližu suradnju koju bi trebalo prepoznati i iskoristiti.
"Dok drugi koriste prilike za dugoročno partnerstvo, mi se još uvijek zaplićemo oko pitanja koja nemaju nikakve pretjerane životne važnosti. Propustimo li priliku sada, postoji nada da ćemo je automatski potražiti onda kad i Hrvatska postane članicom Europske unije i NATO saveza. Tako će i slovenska i hrvatska aktivnost u tim organizacijama biti prirodno usmjerena u obranu identiteta i interesa malih naroda u regiji kojoj pripadamo", zaključuje u svom razmišljanju u slovenskom poslovnom listu "Finance" od ponedjeljka veleposlanik Mario Nobilo.