Mićunović, bivši predsjednik Demokratske stranke, svjedočio je o naporima srbijanske oporbe da se spriječi raspad SFRJ i rat u BiH, kao i o otporu oporbenih stranaka režimu Slobodana Miloševića.
Mićunović je bio sedmi svjedok ili vještak koji je pred 16-članim vijećem ICJ-a govorio u obranu vlasti u Beogradu od optužbe za genocid. BiH je prethodno izvela dva svjedoka, stručnjaka za islamsko kulturno naslijeđe prof. Andrasa Riedlemayera iz SAD i britanskog generala UNPROFOR-a Richarda Dannata.
ICJ je na izvješća o sadržaju njihovih iskaza stavio embargo koji ističe večeras, na dan posljednjeg svjedočenja.
Postupak, u kojem je sadašnja rasprava završna faza, pokrenut je prije punih 13 godina u ožujku 1993., tužbom BiH protiv tadašnje SR Jugoslavije. Tužba za genocid podignuta je u jeku rata u BiH, u nastojanju da se agresora i na taj način odvrati od daljnjih zločina.
U proteklom razdoblju strane su u dva kruga iznosile svoje pisane argumente, a SRJ/SCG je opetovano osporavala nadležnost suda iako se on 1996. oglasio nadležnim za spor.
Glavna rasprava otvorena je 27. veljače 2006., prvim krugom argumenata dviju strana, a nakon dva tjedna slijedilo je izvođenje svjedoka i vještaka.
U trećoj, zadnjoj fazi rasprave, zastupnici BiH i SCG će od 18. travnja do 9. svibnja iznositi zaključne argumente o pitanju odgovornosti Beograda za genocid koji su snage bosanskih Srba počinile nad Muslimanima u ratu u BiH 1992-95., što je u dvije pravomoćne presude za Srebrenicu do sada utvrdio ICTY.
Nakon dovršetka rasprave uslijedit će vijećanje koje se odvija u tajnosti, u pet faza i obično traje nešto dulje od tri mjeseca.
U prvoj fazi suci proučavaju argumente strana i raspravljaju o njima, potom im predsjednik suda podnosi popis glavnih pitanja o kojima će se odlučivati, koji i suci mogu dopuniti.
Svaki sudac potom ima nekoliko tjedana da pripremi pisana stajališta o odgovorima na ta pitanja, koja Tajništvo potom podijeli svim sucima i oni već tada imaju naznake o većinskim stavovima.
U trećoj fazi suci nastavljaju vijećanje na više sastanaka na kojima rasprava teče redoslijedom obrnutog senioriteta, pri čemu stajališta o pojedinom pitanju prvo iznose 'ad hoc' suci a na kraju potpredsjednici i predsjednik ICJ-a.
U četvrtoj fazi poseban sudački odbor uz pomoć Tajništva priprema nacrt presude na koji suci podnose pisane amandmane.
Odbor te dopune unosi (ili ne) u svježi nacrt koji ide na dva čitanja.
U petoj fazi, nakon drugog čitanja, suci glasuju o odgovorima koji su dani u konačnom nacrtu presude. Članovi vijeća glasuju usmeno sa "da" i "ne" redoslijedom obrnutog senioriteta. Odluke se donose apsolutnom većinom glasova prisutnih sudaca, bez mogućnosti suzdržavanja. Kod izjednačenog rezultata odlučuje glas predsjednika suda.
Presuda se izriče javno i na nju nema mogućnosti žalbe.
Predmet BiH protiv SCG prvi je u kojem ICJ odlučuje o kršenju Konvencije UN-a o sprečavanju i kažnjavanju genocida iz 1948.
Međunarodni sud pravde, najviši je sud UN-a, nadležan za rješavanje sporova među državama i davanje mišljenja agencijama UN-a i međunarodnim organizicijama. Od početka rada 1946. do 31. srpnja 2004. ICJ je rješavao 106 sporova u kojima je donio 80 presuda. U istome razdoblju rješavao je i 24 savjetodavna slučaja.