Pravni zastupnici SCG Vladimir Đerić i Tibor Varadi su kao glavni argument za dokazivanje nenadležnosti ukazali na odluku samog ICJ-a, kojom se 2004. proglasio nenadležnim za tužbu SRJ protiv zemalja NATO zbog nelegalne uporabe sile u kampanji bombardiranja 1999.
Citirali su obrazloženje odluke ICJ prema kojoj nadležnost ne postoji jer SRJ u vrijeme podnošenja tužbe 1999. nije bila članica UN-a, ni stranka Statuta ICJ-a, a niti stranka Konvencije UN-a o sprečavanju i kažnjavanju zločina genocida iz 1948., što su mogući temelji za utvrđivanje nadležnosti.
"U oba slučaja postoji isti temeljni pravni nedostatak i isti argumenti. Ovom procesu nedostaje temelji pravni preduvjet, što je Sud potvrdio u postupku po tužbi SRJ protiv NATO-a", kazao je prof. Đerić.
Predstavnici SCG iznijeli su stanovište da se primjenom istih argumenata i na tužbu BiH sud mora oglasiti nenedležnim.
Tijekom 13 godišnje povijesti spora Beograd je kontinuirano posezao za osporavanjem nadležnosti ICJ-a, kao svojim najjačim oružjem. Sud pravde je 1996. u presudi utvrdio da je nadležan po tužbi BiH za genocid, no citirana odluka iz 2004. ponovo je otvorila pitanje nadležnosti i omogućila SCG novo osporavanje.
Prof. Varadi naglasio je u raspravi da je status SRJ u UN-u od 1992. bio nejasan ali da je razjašnjen prijemom u članstvo SCG godine 2000., što znači da prethodno nije bila članica i nije potpadala pod sudbenost ICJ-a.
Međunarodni sud pravde od 1946. rješava sporove među državama i daje, savjetodavna mišljenja međunarodnim agencijama i organizacijama. Sjedište mu je u Palači mira u Haagu.