Stojanović, profesor međunarodnog prava na Pravnom fakultetu u Beogradu, rekao je kako je SCG u više navrata nudila izvansudsko, diplomatsko rješenje spora te je poduzimala druge pomirljive korake kao što je povlačenje protutužbe za genocid 2001. godine.
SCG je 1997. podnijela protutužbu protiv vlasti u Sarajevu za genocid nad bosanskim Srbima, što su predstavnici BiH u sadašnjoj raspravi nazvali "sramotnim".
Spor BiH-SCG prvi je u kojem ICJ odlučuje o kršenju Konvencije UN o sprečavanju i kažnjavanju genocida iz 1948.
Stojanović je opetovano isticao spremnost Beograda za diplomatsko rješenje spora, čak i u slučaju presude ICJ-a, te dodao kako je BiH do sada odbijala sve takve prijedloge.
Rekao je kako je uvjeren da će SCG uspješno osporiti tužbu, ocijenivši da predstavnici BiH u proteklih sedam dana iznošenja argumenata nisu uspjeli dokazati da je u ratu u BiH počinjen genocid nad nesrbima, niti odgovornost vlasti u Beogradu.
"Pokazat ćemo da je tužba BiH protiv SCG u cijelosti neosnovana", rekao je Stojanović.
Naznačio je kako je Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju (ICTY) prihvatio vrlo široku definiciju genocida u presudama oficirima VRS Krstiću i Blagojeviću te da je kao genocid okvalificirao samo pokolj u Srebrenici, a nijedan drugi zločin počinjen u BiH.
Također je najavio da će SCG osporavati nadležost ICJ-a za ovaj spor jer u vrijeme podizanja tužbe 20. ožujka 1993. tadašnja SR Jugoslavija nije bila članica Ujedinjenih naroda.
ICJ, kao glavno sudsko tijelo UN-a, nadležan je za sporove među državama članicama UN-a, državama članicama Statuta ICJ-a i drugim državama koje prihvate njegovu jurisdikciju.
Vlasti u Beogradu su tijekom 13 godišnje povjesti spora kontinuirano osporavale nadležnost ICJ-a, iako je sud 1996. presudio da je nadležan. Novi argument za osporavanje nadležnosti osigurao je sam ICJ kada se 2004. proglasio nenadležnim po tužbi za genocid koji je SCG podnijela protiv devet zemalja NATO-a, zbog bombardiranja tijekom krize na Kosovu 1999.
Prof. Stojanović također je naglasio kako današnje vlasti u Beogradu ne negiraju ratne zločine počinjene u BiH, te da procesuiraju njihove počinitelje poput pripadnika Škorpiona kojima je suđenje u tijeku. Podsjetio je i na izručenje Slobodana Miloševića te najviših političkih i vojnih dužnosnika njegova režima Haškom sudu za ratne zločine (ICTY).
Rasprava se nastavlja iznošenjem argumenata o pravnoj neosnovanosti dokaza koje su predočili zastupnici BiH.
Glavna rasprava s dva kruga iznošenja argumenata strana te saslušanjem svjedoka i vještaka trajat će s prekidima do 9. svibnja, a presuda se očekuje do kraja godine.