Predsjednica suda, britanska sutkinja Rosalyn Higgins koja je nadležna za predmet, na početku je sažeto prikazala ''složenu procesnu povijest spora između BiH i SCG'' i predstavila raspored iznošenja usmenih argumenata i saslušanja svjedoka i vještaka, koji će ukupno trajati deset tjedana, do 9. svibnja.
''Ovdje smo jer su vlasti u Beogradu povele nesrpsko stanovništvo BiH na put u pakao, posut mrtvima, uništavanjem obitelji, vjerskih objekata, imovine, kuća, gradova i sela, svih uvjeta za život'', rekao je u uvodnoj riječi pravni zastupnik BiH Sakib Softić.
Argumenti koje će pred sudom iznijeti BiH vodit će zaključku da je SCG prekršila Konvenciju UN o sprečavanju i kažnjavanju zločina genocida i druge međunarodne norme, rekao je Softić.
Za 13 godišnje razdoblje od podnošenja tužbe do suđenja okrivio je ''taktiku odugovlačenje'' SCG. Također je upozorio da je u SCG prisutno negiranje zločina u BiH, uključujući i Srebrenicu, što je po njemu i dio strategije obrane SCG u sporu.
BiH po njegovim riječima ne traži kažnjavanje pojedinaca, već u interesu izliječenja ratnih rana traži odštetu za žrtve ''etničkog čišćenja koje je u BiH bilo istovjetno genocidu''.
Naglasio je kako ostvarenje pravde u sporu pred ICJ-om ima ''ogromnu važnost za njegovu zemlju, za državu BiH i njezine građane''. Razorni val nasilja koji je 1992. zahvatio BiH usporedio je s ''tsunamijem'', ističući da su zločini i progon nesrpskog stanovništva, potaknuti iz Beograda, uništili sam multietnički karakter BiH, mladost nekoliko njezinih generacija i veliki dio njezinog nesrpskog stanovništva.
''Mir i sigurnost ne mogu se uspostaviti bez izvršenja pravde'', kazao je Softić.
Drugi zastupnik BiH, Phon van den Biesen, najavio je da se idućih tjedna neće raditi o ugodnom iznošenju argumenata pred sudom, već će biti riječi o ''dugotrajnom, odvratnom, genocidnom napadu protiv ljudi čija je jedina greška bila što nisu Srbi''.
Kazao je kako je cilj srpske agresije u BiH bio da se ''u cijelosti ili djelomice uništi vjerski ili etnički određena skupina ljudi'', što je definicija genocida iz Konvencije UN-a.
Od 15 sudaca ICJ-a zatražio je da ''oružani, genocidni sukob u BiH sagledavaju u cijelosti'', te najavio da će optužba na taj način iznositi argumente. Također je najavio da će optužba u sporu koristiti tisuće dokaza i presude Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju (ICTY), ''posebno dokaze tužitelja ICTY-a u postupcima protiv optuženih iz SCG i njihovih suučesnika iz RS''.
''Ne samo ljudi u BiH nego i ljudi svijeta imaju pravo vidjeti da pravda djeluje i da će se pružiti zadovoljština žrtvama grubog kršenja međunarodnih normi'', kazao je Van den Biesen.
On je također kritizirao taktiku odugovlačenja SCG u sporu pred ICJ-om, a protutužbu za genocid nad bosanskim Srbima koju je Beograd podnio 1997. a povukao 2001., nazvao je ''uvredljivom''.
Najavio je da će u dokazivanju odgovornosti SCG za genocid dokazivati kako je pripreman i provođen koncept Velike Srbije ne samo u BiH, već i u ratovima u Hrvatskoj i na Kosovu.
Govoreći o okupaciji jedne trećine teritorija Hrvatske 1991-95. on je citirao navode iz presude ICTY-a Milanu Babiću, posebno dijelove o sudjelovanju snaga iz Srbije u progonu Hrvata.
Tijekom 13 godina koliko je proteklo od podnošenja tužbe 20. ožujka 1993. do glavne rasprave, zastupnici tužitelja i tuženog su u dva kruga iznosili pisane argumente u sporu, a SCG je gotovo cijelo vrijeme nastojala osporiti nadležnost ICJ-a za tužbu. Iako se sud 1996. proglasio nadležnim, SCG i dalje osporava njegovu nadležnost s čime će nastaviti i na suđenju.
Uoči početka suđenja ispred UN-ove Palače mira u Den Haagu, sjedištu ICJ-a, okupilo se stotinjak prosvjednika iz BiH, uključujući i žene iz Srebrenice, te građana BiH iz Nizozemske i Njemačke koji su transparentima i zastavama BiH došli izraziti podršku tužbi svoje zemlje.
Republika Hrvatska je 2. srpnja 1999. također podnijela tužbu za genocid protiv Srbije i Gore Gore pred ICJ-em. U tom predmetu, koji se po nizu elemenata razlikuje od tužbe BiH, ICJ još nije donio odluku o svojoj nadležnosti. Početak suđenja u predmetu BiH protiv SCG danas je u Palači mira pratio i hrvatski veleposlanik u Nizozemskoj Frane Krnić.
ICJ je osnovan 1946. kao najviše sudsko tijelo UN-a zaduženo za rješavanje pravnih sporova među državama i davanje mišljenja međunarodnim organizacijama i agencijama. Čini ga 15 sudaca, koje Vijeće sigurnosti UN-a svake tri godine bira na devetogodišnji mandat. Uoči početka suđenja u predmetu BiH-SCG četiri nova suca položila su svečanu prisegu.