Glavnoj raspravi, koja će trajati od 27. veljače do 9. svibnja, tijekom godina prethodila su dva kruga iznošenja pisanih argumenata dviju strana, te niz pokušaja Beograda da se osporavanjem nadležnosti suda, protutužbom za genocid te drugim pravnim i političkim potezima izbjegne proces koji može rezultirati utvrđivanjem odgovornosti SCG za rat u kojem je ubijeno najmanje 100.000 ljudi, te teškim teretom isplate ratnih reparacija državi BiH i njezinim građanima.
"Ako Bosna uspije, Srbija će postati prva zemlja koja je proglašena službenim pokroviteljem genocida i možda će morati platiti milijarde dolara svojem susjedu", ocijenila je u priopćenju Janet Anderson, voditeljica haškog ureda Instituta za izvještavanje o radu i miru (IWPR), sa sjedištem u Londonu.
Pravni zastupnik BiH, odvjetnik Sakib Softić, kaže kako su zahtjevi za odštetu sukladni normama međunarodnog prava ali da je bit tužbe moralne prirode.
"Mi tražimo naknadu štete prema međunarodnim normama no bit našeg zahtjeva je moralne a ne materijalne prirode. Za nas je važnije da se utvrdi da je genocid počinjen", izjavio je Softić.
Presuda u sporu, čije se donošenje očekuje do kraja godine, po njegovim je riječima "usmjerena prema budućnosti, a ne prošlosti jer je nužno izgraditi dobrosusjedske odnose za ubuduće".
Pravni zastupnik SCG Radoslav Stojanović, po drugoj strani kaže kako "nitko i ništa" ne može dokazati da je njegova zemlja i srpski narod imao namjeru počiniti genocid.
"Ne isključujem mogućnost da je bilo pojedinaca koji su imali tu namjeru, no sa sigurnošću mogu reći da država SCG i srpski narod nisu imali takve namjere", izjavio je Stojanović u Haagu.
BiH je u tužbi podnesenoj 20. ožujka 1993. tražila da ICJ utvrdi da je SCG, preko svojih predstavnika i surogata, "ubijala, ranjavala, silovala, pljačkala, mučila, otimala, ilegalno zatvarala, i istrebljivala građane BiH" te da odmah mora prestati s tom praksom "etničkog čišćenja" i platiti reparacije.
Uz tužbu, koju je sastavio britanski profesor međunarodnog prava Francis A. Boyle, BiH je od suda zatražila i privremene mjere kako bi se "izbjegao daljni gubitak života, te fizička i mentalna šteta za stotine tisuća građana BiH i humana katastrofa bez presedana nakon II. Svjetskog rata".
BiH je četiri mjeseca kasnije ponovila zahtjev za privremenim mjerama, no Beograd je odgovorio na isti način a kasnije se upustio u osporavanje nadležnosti suda koje je trajalo sve do veljače 2003. , kada je sud potvrdio svoju prvu odluku iz 1996. kada se proglasio nadležnim.
SCG je 1997. u sporu intervenirala i protutužbom protiv BiH za genocid navodno počinjen nad bosanskim Srbima, ali je 2001. tu protutužbu povukla.
Beograd je u međuvremenu puno puta sugerirao čelnicima u BiH kako bi bržoj normalizaciji odnosa najviše pridonijelo povlačenje tužbe pred ICJ-em a predsjednici SCG i Srbije, Svetozar Marović i Boris Tadić ponudili su isprike za zločine protiv nesrba.
Međunarodni kazneni sud za bivši Jugoslaviju (ICTY) do sada je donio dvije pravomoćne presude protiv časnika vojske bosanskih Srba, u kojim je utvrđeno da je u Srebernici 1995. počinjen genocid, no pitanje je u kojoj će mjeri u postupku pred ICJ-om to poslužiti kao dokaz.
Pred ICTY-em je u tijeku i suđenje bivšem jugoslavenskom predsjedniku Slobodanu Miloševiću za genocid, no i tu se presuda očekuje tek krajem godine.
Međunarodni sud pravde, koji od Drugog svjetskog rata rješava sporove među državama, najčešće vezane uz pitanje granica, prvi puta pred sobom ima spor vezan za primjenu Konvencije o sprječavanju zločina genocida iz 1948., što je, kao i stanovište da ICJ ne može riješiti sporove vezane uz rat, također razlog 13-godišnjeg trajanja postupka, , smatra prof. Ivo Josipović s Pravnog fakulteta u Zagrebu.
Republika Hrvatska je 2. srpnja 1999. također podnijela tužbu za genocid protiv SCG pred ICJ-em, no u tom postupku sud još nije donio odluku o svojoj nadležnosti.
Prof. Josipović, koji je pravni zastupnik RH pred ICJ-em, ocijenio je kako će "pravna stanovišta u predmetu BiH protiv SCG, posebno ona o nadležnosti i o tome što se ima smatrati genocidom prema Konvenciji, kao i ona o naknadi štete, u bitnoj mjeri utjecati na postupak koji je pokrenula Hrvatska".
On također ističe kako postoje važne razlike među predmetima BiH i RH, počev od činjenica i odlučivanja o nadležnosti do različitih tužbenih navoda i tužbenih zahtjeva.
Početak suđenja u postupku BiH protiv SCG, u ponedjeljak će prema najavama, pred Palačom pravde u Den Haagu obilježiti i skup podrške građana BiH koji su najavili svoj dolazak s 50-tak autobusa. Slični skupovi proteklog su tjedna održani u Sarajevu i više drugih gradova BiH.