Taj slučaj bi mogao dovesti do toga da Srbija, kao nasljednica Jugoslavije, bude obavezna dati milijarde dolara za reparacije, piše list iz Bostona.
Bosna i Hercegovina, koja je ICJ-ju tužila SCG za genocid, mora dokazati sudu ne samo da je politika etničkog čišćenja dovela do genocida, nego i da su snage bosanskih Srba provodeći ga postupale po naredbama jugoslavenskih vladinih dužnosnika i uz njihovu potporu, navodi Monitor.
Po pisanju lista, očekuje se da će srbijanski odvjetnici tvrditi da ICJ nije nadležan za ovaj slučaj jer u doba kada je tužba podignuta 1993. bivša Republika Jugoslavija nije bila jasno priznata kao članica Ujedinjenih naroda pa tako ni ICJ-a.
Temeljem tih obrazloženja Sud je 2004. odbacio tužbu koju je SCG podnijela protiv NATO-ova bombardiranja Srbije tijekom sukoba na Kosovu 1999.
Christian Science Monitor ocjenjuje da je slučaj tužbe za genocid protiv SCG izazov za ICJ, koji je više navikao na rješavanje graničnih sporova između država. "Ovo je veoma, veoma političko pitanje i presuda bi mogla imati teške posljedice", rekao je Emmanuel Decaux, profesor međunarodnog prava na Sveučilištu Pariz.
Haški sud je već presudio da se u BiH dogodio genocid. Iako ICJ nije vezan tim sudskim presedanom "bilo bi veoma zabrinjavajuće i neugodno za dosljednost međunarodne pravde" ako bi ICJ presudio drugačije, kaže Decaux.
Nicholas Howen, čelnik Međunarodne komisije pravnika, kaže da je međunarodna zajednica tek u procesu stvaranja pravne nadogradnje vezane uz kršenje ljudskih prava. "Pojedince treba pozivati na odgovornost, ali postoji veliki jaz ako ne možete reći da je također i državni aparat odgovoran", rekao je Howen za Monitor.