''Tražim da raspravno vijeće izda sub poenu za svjedočenje gospodinu Williamu Clintonu'', navodi se u Kayovu podnesku datiranom s 22. veljače, te opisuju dosadašnja bezuspješna nastojanja da se Clintona pridobije da dobrovoljno svjedoči.
Tijekom gotovo dvogodišnje prepiske između ICTY-a, Kaya, veleposlanstva SAD-a u Den Haagu, te vlade u Washingtonu, Clintonu se osobnim pismom obratio i optuženi Milošević, ali do danas nije dobio odgovor, ističe se u podnesku.
Odvjetnik navodi kako se Clinton nalazi na popisu svjedoka koje je sudu predočio optuženi, te opisuje genezu nastojanja obrane da osigura njegovo svjedočenje, koja traju od svibnja 2004.
Zahtjevi za pravnu pomoć prvo su upućivani preko časnika za vezu ICTY-a, Evelyn Anoya, i pravnog savjetnika veleposlanstva SAD-a u den Haagu Cliftona Johnsona, a kasnije je i Kay pisao Clintonu.
U pismu od 25. lipnja 2004. Johnson je zatražio da se ''detaljno opišu teme predloženog svjedočenja i njegova relevantnost za obranu tražitelja'', kako bi se utvrdilo: ima li vlada SAD-a te informacije; je li predloženi svjedok primjerena osoba za pružanje tih dokaza; te razmotrila nacionalna sigurnost i zaštitne mjere, navodi se u podnesku.
U međuvremenu je održano više sastanaka u veleposlanstvu SAD-a u Den Haagu, obrana je dostavila tražene podatke, Kay je u krajem 2005. intervjuirao vladine dužnosnike u Washingtonu, nastavio je prepisku s Johnsonom, no i dalje bez rezultata.
U dopisu od 2. lipnja 2005. Johnson je obavijestio Kaya da se vlada SAD-a protivi zahtjevu za Clintonovo svjedočenje.
''Predloženo svjedočenje je od materijalne važnosti za obranu. Jedinstveni položaj Clintona kao predsjednika SAD-a je od materijalne važnosti u opsegu i naravi njegovog znanja o 13 navednih tema. Obrana traži dokaze o tim stvarima od Clintona kako bi osigurala da suđenje bude 'informirano i pošteno''', objašnjava Kay u podnesku.
Među 13 predloženih tema za svjedočenje su: izravna i neizravna pomoć SAD-a Hrvatskoj u napadu na tzv. RSK i opskrba oružjem 1991.-95., pomoć SAD-a vladi BiH, omogućavanje islamskim državama poput Irana, raznim agencijama i al-Qaidi da opskrbljuju oružjem i osobljem vladu BiH, uključenost SAD-a u napade NATO-a na srpske snage u Hrvatskoj i BiH, kao i teme vezane uz američku podršku OVK i uz napad NATO-a na SRJ.
Prigovore američke vlade, iznesene u prepisci, o nejasnom i nedovoljno detaljnom prijedlogu za svjedočenje, Kay odbacuje kao neutemeljene, dodaje kako ne postoji obveza da se podnesu precizna pitanja za svjedoka, te zaključuje kako ''nije na vladi SAD-a da utvrđuje relevantnost Clintonova svjedočenja za obranu''.
Raspravno vijeće je 9. prosinca 2005. odbilo sličan zahtjev obrane da se za svjedoka pozovu britanski premijer Tony Blair i bivši njemački kancelar Gerhard Schroder, a još uvijek nije odlučilo o zahtjevu za svjedočenjem generala Wesleya Clarka, zapovjednika NATO snaga u Europi 1996.-2000.