Izložba obuhvaća razdoblje posljednjeg tisućljeća prije nove ere i predstavlja nalaze sa šireg područja Like, koje je u to doba bilo naseljeno Japodima, a u Dolenjskoj je živjela skupina stanovnika nepoznata imena. Obje skupine imale su slične navike stanovanja, dok je u načinu pokapanja bilo razlika.
Japodi su najviše upotrebljavali jantar, koji je do njih dolazio trgovačkim putem s dalekih baltičkih obala, a u grobovima tadašnjih stanovnika Dolenjske prevladava nakit izrađen od stakla.
Osim nakita, izložen je i jantar u stanju u kakvu se nalazi u prirodi (10 milijuna godina stara fosilizirana smola crnogoričnog drveća), kremeni pijesak te gorski kristal i vulkansko staklo.
Posebnost izložbe su sirovine koje se rijetko mogu vidjeti, poput neobrađenog jantara kakav se nalazi na obalama Baltičkoga mora, rekao je ravnatelj Arheološkog muzeja Ante Rendić-Miočević.
Izloženi materijali služili su u ukrasne, a ne uporabne svrhe, i bili su luksuz, rekla je autorica stručnog koncepta Lidija Bakarić.
S obzirom na to da se staklene ogrlice u dolenjskoj skupini pronalaze u velikim količinama, vjeruje se da je tamo bila pretpovijesna staklarska industrija, napomenula je Bakarić dodavši da je na kraju izložbe predstavljena i suvremena staklarska industrija s proizvodima kakve danas koristimo i poznajemo.
Autori izložbe su, uz Lidiju Bakarić, Borut Križ i Marin Šoufek, a likovni postav osmislio je Mario Beusan.
Organizator je Arheološki muzej u Zagrebu, a suorganizatori Dolenjski muzej iz Novog Mesta i Hrvatski prirodoslovni muzej.
Izložba će biti otvorena do 30. travnja.